ĐURO DEČAK

Plenkovićeve su poruke jasne, a odabrao je dobar trenutak i mjesto

Foto: Josip Regovic/PIXSELL
Potpisan ugovor kojim Vlada financira policu osiguranja motornih vozila od naleta na divljač
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
08.08.2020.
u 21:41
Ponosan sam na postrojbe HOS-a, ali najoštrije osuđujem povike “ZDS” u Kninu u režiji Marka Skeje.
Pogledaj originalni članak

Đuro Dečak jedan je od devetorice umirovljenih generala HV-a koji su na kninskoj tvrđavi uoči proslave Dana pobjede 4. kolovoza iz ruku predsjednika Zorana Milanovića primili visoko državno odličje, Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom. Tijekom Domovinskog rata zapovjednik Zbornog područja Osijek tu je počast, kao i događanja na obilježavanju Oluje, ali i poruke koje su odande odaslane, komentirao u razgovoru za Večernji list.

Što vama osobno, kao zapovjedniku iz Oluje, znači odlikovanje koje ste primili?

Doživio sam to kao iznenađenje kada me je nazvao kolega Ante Kotromanović i obavijestio me da će nas odlikovati, čak i prije nego me Ured predsjednika kontaktirao. Ja to doživljavam kao priznanje cijeloj istočnoj Slavoniji jer u vrijeme dok se odvijala operacija Oluja, mi smo imali drugu, obrambenu zadaću koja je trebala osigurati mirno provođenje Oluje i mi smo tu zadaću savršeno dobro odradili. Hvala Bogu, nije došlo do eskalacije sukoba s vojskom Jugoslavije, što smo predviđali da bi se moglo dogoditi. Smatram da je vrlo lijepo što se netko sjetio nakon 25 godina i bio sam vrlo iznenađen kada sam shvatio da je riječ o nama koji smo u tome sudjelovali, ja s istoka, Nojko Marinović s juga i svi ostali, dakle, predsjednik je odlikovanjima obuhvatio cjelokupnu provedbu operacije. Veliko je iznenađenje i da sam baš ja odabran na kninskoj tvrđavi te večeri zahvaliti ispred svih generala.

A je li vas iznenadilo što je upravo Zoran Milanović bio taj koji je odlikovao vas visoke časnike i time ispravio neke davne nepravde?

Da vam budem iskren, iznenadilo me. Ovo je Milanović u jednom novom svjetlu. Moramo biti realni, ovo je državnički potez, poglavito što je imao hrabrosti kao predsjednik svih Hrvata i svih građana RH odlikovati brigade HVO-a koje su se s nama borile rame uz rame, ne samo u toj operaciji nego svugdje gdje su se štitili hrvatski nacionalni interesi.

Zbog tereta optužnice iz BiH, vidite li išta sporno u činjenici da je odličje preuzeo general HVO-a Zlatan Mijo Jelić?

Uvijek postoji načelo presumpcije nevinosti, koje je sadržano i u Ustavu. Dok se generalu Jeliću ili bilo kome od nas ne dokaže da smo počinili nekakva zlodjela, on je čist, a k tome nitko ne može osporiti da je bio na čelu te brigade. Još jednom bih želio reći: svaka čast predsjedniku što je imao hrabrosti, što se pokazao kao državnik i odlikovao te brigade.

Kako vas se dojmila proslava Oluje i koje poruke iz četiri govora su na vas ostavile najsnažniji dojam?

Iz govora sve trojice predsjednika čuli su se pomirljivi tonovi. Svjesni smo vremenske distance od 25 godina, svjesni smo i povijesti gdje su se stogodišnji ratovi završavali prije ili kasnije i uvijek mora postojati netko tko će prvi pružiti ruku, a sva četvorica govornika pokazala su širinu i zrelost, na što sam posebno ponosan.

Što vi kao hrvatski branitelj i predsjednik jedne od najvećih braniteljskih udruga mislite o dolasku Borisa Miloševića u Knin?

Normalizacija odnosa mora doći prije ili kasnije. Neki tvrde, čitao sam o tome, da je prerano, a ja mislim da je čak relativno prekasno. Mi moramo uspostaviti zdravu komunikaciju i zbog budućnosti i zbog gospodarstva koje se veže sjedne i s druge strane Dunava. Što prije druga strana prihvati ovu ponudu koja je došla od čelništva ove države, to će bolje biti i nama i Srbima u Republici Hrvatskoj, ali gledajući kroz to, mi vodimo računa i o Hrvatima na prostoru Republike Srbije, poglavito u Vojvodini. A kada je riječ o porukama ekstremista poput Ivice Dačića, mislim da je to frustracija koju će Srbi u Srbiji morati sami sa sobom riješiti.

Smeta li vam ideja priznavanja patnje svih žrtava s obje strane, pa i ideja pomirbe koju zagovara premijer Plenković?

Ne, ne smeta mi to. Kada sam prije 15-ak godina primljen u Svjetsku veteransku federaciju, naravno da sam proučio sve rezolucije na kojima ta institucija funkcionira. Činjenica je da nitko ne zna poštivati mir kao oni koji su ratovali. Mi znamo što rat nosi, to su i žrtve, koje treba izbjegavati. I poslovice kažu da je bolje tisuću godina pregovarati, nego jedan dan ratovati. Kada je riječ o pomirbi, i put oko svijeta počinje prvim korakom. Premijer Plenković je poslao jasnu poruku i želi stabilizaciju odnosa, a sada sve je na drugoj strani u Beogradu, je li to pucanj u prazno ili će i oni shvatiti da će i Srbima u Hrvatskoj, koji jesu zaštićeni kao nacionalna manjina, biti bolje ako se odnosi normaliziraju. Mislim da je premijer odabrao dobar trenutak i mjesto za tu poruku, jer Knin je dao dosta žrtava iz redova hrvatskih branitelja, isto tako i iz redova srpske manjine.

Je li Knin bio mjesto za povike “ZDS” u režiji HOS-a i Marka Skeje?

Ja to najoštrije osuđujem, kao i brojni moji suborci s kojima sam kasnije komentirao ta događanja zbog kojih smo silno frustrirani. Nemam ništa protiv postrojbi HOS-a, ponosan sam na njih i nitko im ne osporava njihovu veliku i značajnu ulogu u obrani suvereniteta RH, ali postoji vrijeme i mjesto za slavlje, i to je upravo taj naš 5. kolovoza i to je Knin, i ne vidim da bi bilo tko iz bilo kojeg razloga trebao to skrnaviti pokličima i ovakvim ili onakvim natpisima. Zašto omalovažiti pobjedu koja je svima nama sveta? Mislim da je to krivo odabrano vrijeme i dobro da nije došlo do eskalacije sukoba jer bi se jedan oblak nadvio nad ovom bravuroznom proslavom koju smo imali u Kninu.  

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar Adminjetrica
Adminjetrica
22:21 08.08.2020.

1. Ratna odšteta 2. Suđenje za ratne zločine 3. Pokajanje i priznanje agresije sa srpske strane 4. Odsteta zarobljenicima u konc logorima u srbiji 5. Karte minskih polja 6. Povratak opljačkanog kulturnog blaga 7. Srbi moraju reći gdje su masovne grobnice u kojim je još barem 1.100 Hrvata čiji ostaci nikada nisu pronađeni.