'Ploča u Jasenovcu zasad ostaje. Vjerojatno neće biti uklonjena prije ožujka 2018.'

Draženom Bošnjakovićem, ministrom pravosuđa, napravili smo njegov prvi intervju otkad je ministar. U Vladu je ušao nakon smjene Mostovih ministara, nastavit će reforme koje je započeo njegov smijenjeni prethodnik Šprlje, smatra da bi glavnom državnom odvjetniku i predsjednicima sudova mandat trebao biti ograničen na dva mandata te želi brže, bolje i modernije pravosuđe...

Porez na nekretnine usvojen je u Saboru, premijer je najavio odgodu, ali je i rekao neka građani nastave ispunjavati formulare. Što sad to znači, ide li zakon u primjenu s obzirom na to da je usvojen, odnosno kako bi mogao biti odgođen?

Lokalnim jedinicama potreban je period pripreme, ali i našim državnim tijelima jer podaci u zemljišnim knjigama i katastru još uvijek nisu usklađeni. Građanima treba objasniti da je ovdje namjera da se tri nameta, spomenička renta, komunalna naknada i porez na kuće za odmor, pravednije i sustavno riješe.

HDZ je u oporbi bio jako protiv uvođenja poreza na nekretnine, čak su šefovi HDZ-ovih županijskih organizacija, pa tako i vi, držali novinske konferencije pod nazivom “pet do 12” i protestirali protiv tog poreza.

Tada su bile drugačije najave. SDP nije predvidio da porez na nekretnine sublimira tri nameta, nego su uz sve to htjeli uvesti još i porez na nekretnine.

Dakle, sad vam porez na nekretnine nije neprihvatljiv?

Nije jer je drugačije osmišljen. Još bih jednom podvukao kako je ovdje riječ o namjeri objedinjavanja triju postojećih nameta u jedan, a SDP je htio uvesti novi porez.

I osobno smatrate da porez na nekretnine treba uvesti, recimo ministar Goran Marić smatra da je takav porez loš?

Ako ostane u najavljenim okvirima, smatram da prijedlog zakona dovodi do pravednije raspodjele naknade. Hrvatska je zemlja s velikim postotkom vlasnika nekretnina, oko 90 posto stanovništva vlasnici su kuća, stanova ili vikendica. U europskim zemljama to je često manje od 50 posto. Jedan od ciljeva zakona je da se potakne stavljanje tih nekretnina u funkciju kroz najam ili zakup, ali tu dolazimo do pitanja postojanja tržišta za tako nešto s obzirom na visok postotak vlasništva nekretnina, a i same kvalitete nekretnina.

Smiješno je da građani moraju sami dati podatke državi o svojim nekretninama kako bi im se naplatio porez s obzirom na to da država nije u stanju skupiti te podatke jer nam katastar i zemljišne knjige nisu usklađeni.

Tehnički je to teško, ali i u ovakvim uvjetima naplaćujemo porez na kuće za odmor, imamo komunalnu naknadu. Dakle, evidencije postoje, ali moraju biti preciznije. Ministarstvo pravosuđa radi na uređenju zemljišnoknjižnog stanja kroz informatički program zajedničkog sustava kako bismo objedinili podatke iz zemljišnih knjiga i katastra i u tom projektu otišli smo dosta daleko.

Bili ste u Haagu u posjeti šestorki iz BiH kojoj se sudi na tom međunarodnom sudu za ratni zločin, kada će biti presuda i što očekujete?

Teško je reći što možemo očekivati, svi znamo kakva je bila prvostupanjska presuda. Ono što nas posebno dira jest to što u toj presudi piše da je državni vrh – dakle pokojni dr. Tuđman, pokojni Gojko Šušak i Janko Bobetko – sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu. Čak triput smo tražili da dobijemo status prijatelja suda kako bismo mogli razjasniti činjenice i ukazati da tomu nije tako, no značajno je što nam je sud u zadnjem odgovoru napisao da to nije suđenje ni Tuđmanu ni Bobetku ni Šušku. Na stol smo stavili argumente za koje se nadamo da će ih žalbeni sud uvažiti. Presuda će biti tijekom studenog, a ja sam u Haagu obišao petoricu optuženika. Iako su zatvoru tolike godine, moj je dojam da se oni dobro drže i da su u dobrom stanju.

SDP je odbio sudjelovati u izboru ustavnih sudaca jer HDZ nije pristao da se osnuje istražno povjerenstvo za Agrokor, kako će se ta situacija riješiti?

Ako se zna da DORH provodi određene radnje i da je Vlada DORH-u odobrila i pet milijuna kuna za taj slučaj, smatram da paralelan sustav kroz istražno povjerenstvo za Agrokor nema nikakvog smisla. Osim dnevne politike i skretanja pozornosti na politiku tim povjerenstvom, ne bi bilo druge koristi.

U Vladu ste ušli nakon smjene Mostovih ministara, kako funkcionira Vlada HDZ-a i HNS-a?

Odnosi su stabilni. S ministrom i potpredsjednikom Vlade Štromarom vodio sam nekoliko razgovora o zemljišnim knjigama i katastru i ja smatram da ćemo u tom segmentu napraviti iskorake. Vlada funkcionira na konstruktivan način i postigli smo političku stabilnost, a makroekonomski pokazatelji nastavljaju rasti.

Točka prijepora mogle bi biti HOS-ove ploče, posebno ona u Jasenovcu, kako će se to riješiti? Sprema li se zakon koji bi odredio sankcije za isticanje simbola totalitarizama?

Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima radi na tome i ono bi trebalo dati preporuke kako u budućnosti tretirati takve stvari, a za to imaju rok do ožujka 2018. godine. Kada vijeće da preporuke, onda ćemo mi unutar tih preporuka napraviti zakonski okvir i poduzeti druge mjere.

Postoji li po vama sada uporište u zakonu da se te ploče maknu?

Izričito uporište u zakonu ne postoji. Grb HOS-a, unutar kojeg je ZDS, službeno je registriran i priznat. Teško je sada suditi da se tim pozdravom u amblemu HOS-a poziva na vraćanje u prošla vremena jer su pripadnici HOS-a, noseći taj grb, ginuli za Hrvatsku, i to za Hrvatsku koja poštuje demokratske standarde, koja je demokratski uređena i koja poštuje prava nacionalnih manjina. Dakle, njihovi motivi u Domovinskom ratu bili su borba za takvu Hrvatsku, a ne veličanje propalih režima. Na saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, s druge strane, prihvatili smo tezu da ploča s pozdravom “ZDS” u Jasenovcu može vrijeđati ljude koji su ondje stradali zbog rasne i nacionalne pripadnosti. No dobro je da je osnovano Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima kako se ta priča ne bi rješavala na brzinu i pod tenzijama.

Dakle, zakon kojim bi se sankcionirali simboli totalitarizama neće se donijeti prije nego što povjerenstvo završi s radom?

Točno.

Onda očito ni ploče neće biti maknute dok ne bude zakona?

Vrlo vjerojatno.

Vjerujete li da će ova Vlada odraditi cijeli mandat?

Vjerujem da hoće. Mislim da je i građanima dosta izbora i nestabilnosti. Sada imamo potrebnu stabilnost, dobre makroekonomske pokazatelje, rast BDP-a, smanjenje javnog duga, deficita, pad nezaposlenosti. S tim treba nastaviti.

Kriza vlasti nakon smjene Mostovih ministara riješena je novom koalicijom s HNS-om, no posljednja dva ciklusa parlamentarnih izbora pokazala su da je i vrijeme da se mijenja Izborni zakon i Ustav, hoće li se ići u tom smjeru?

Zasad nema naznaka da bi se išlo u izmjene Izbornog zakona i da bi se eventualno mijenjao Ustav. Ustav i nije dokument koji trebalo mijenjati od izbora do izbora, pa ni Izborni zakon. Tek kad se pojave češće anomalije, onda je to trenutak da se razmisli o izmjenama. Mislim da ipak nismo u toj fazi. Iako smo teško sastavili novu većinu, ipak smo je sastavili. I iz iskustava europskih zemalja vidljivo je više nema apsolutnih pobjednika izbora, nego se većine okupljaju oko relativnog pobjednika. I u Haagu sam razgovarao o tome kakva je situacija u Nizozemskoj, oni od datuma održavanja izbora imaju pet mjeseci da formiraju Vladu. Imaju dulju kulturu demokracije, pa i kod njih to ne ide tako lako. Značajno je da oni oko nekih ključnih pitanja nemaju podjela, oko tih tema postoji suglasnost vlasti i opozicije. Nama je potrebno još demokratskog sazrijevanja i svijesti da moramo svi zajedno raditi za boljitak društva i da ne moramo uvijek nužno biti jedni protiv drugih oko nekih pitanja.

Hoćete li nastaviti reforme koje je pokrenuo bivši Mostov ministar pravosuđa?

U pravilu to sve ide dalje po normativnom planu koji su Vlada i Sabor usvojili.

Tadašnji ministar Šprlje bio je predlagao i ograničenje mandata glavnom državnom odvjetniku.

To su bile GRECO preporuke, o svemu ćemo otvoriti raspravu. Moj je stav da su dva mandata za glavnog državnog odvjetnika dovoljna. S time da bi bilo dobro da mandat traje pet, a ne četiri godine, dakle ukupno deset godina. No Ustav propisuje četiri godine. Smatram da bi i predsjednicima sudova trebalo ograničiti mandate na dva. Ako je predsjednica države ograničena na dva mandata, nema razloga da ne budu i druge funkcije.

Hoćete li ići u smjeru ograničavanja tih mandata?

Kao što sam rekao, provest ćemo raspravu.

Promjenama Ustava niste skloni, a on propisuje četiri godine mandata?

Nisam sklon jer je Ustav dokument koji ne treba često mijenjati. On treba jamčiti stabilnost, a vidimo da je kod nas u uvjetima ovakvih podjela u društvu teško postići potrebnu većinu za promjene.

Izgleda da u izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi neće proći da se lokalnim čelnicima ograniče mandati, što je bila jedna od ideja.

S lokalnim čelnicima i ograničenjem mandata problem je u tome što je u malim općinama često teško i pronaći ljude koji će se baviti politikom.

Vlada će izraditi potpuno novi Ovršni zakon?

Da, poanta je svakog ovršnog zakona da se što prije, odnosno što učinkovitije naplati potraživanje, ali uz što manju štetu, odnosno dodatni trošak za dužnika. Formirat ćemo povjerenstvo koje će raditi na novom zakonu i tu je potrebno preispitati uloge svih sudionika u lancu provođenja ovrha, od javnih bilježnika, Fine itd.

Koje su vaše ideje kao novog ministra za poboljšanje sustava pravosuđa?

Želimo bolje, brže i modernije pravosuđe. Naglasak je na modernijem što je preduvjet za brže i bolje. Želim da u ovom mandatu implementiramo informatičke tehnologije u svim segmentima pravosuđa koje će nam donijeti brzinu. Dok sam bio odvjetnik, bilo mi je neshvatljivo što sa sudom moram komunicirati papirom i putem pošte umjesto da smo svi dio e-spisa, umreženi i imamo bržu i jeftiniju komunikaciju. Takav pilot-projekt pokrenut ćemo u Bjelovaru i onda ga proširiti na cijeli sustav. Smatram da više nema potrebe za brojnim izmjenama zakona. Normativni okvir imamo, potrebna nam je dobra i ujednačena praksa. Od značajnijih organizacijskih projekata moramo spojiti prekršajne i općinske sudove jer prekršajni sudovi više nisu toliko opterećeni brojem predmeta. U većim centrima, primjerice Zagrebu, Osijeku, Splitu, Rijeci, u kojima ima više prekršajnih predmeta, vjerojatno će ostati specijalizirani prekršajni sudovi. Napravit ćemo i precizan plan rješavanja neriješenih predmeta na svim sudovima u RH. Radimo analizu da vidimo koliko u sustavu imamo predmeta starijih od pet, deset, 15 godina i na kojim sudovima kako bi utvrdili rokove i dinamiku rješavanja. Osnažiti rad pravosudne akademije, više radionica i više savjetovanja jer smo dio Europske unije i dužni smo primjenjivati Konvencije i propise EU te moramo naše suce stalno educirati. Jačanje kapaciteta trgovačkih sudova u svim segmentima jer su oni iznimno bitni za funkcioniranje gospodarstva. Već za četvrti kvartal ove godine planiramo uputiti paket zakona koji će, između ostalog, pojednostavniti i ubrzati proceduru imenovanja pravosudnih dužnosnika i poboljšati normativni okvir, a to su: Zakon o sudovima, Zakon o Državnom sudbenom vijeću, Zakon o državnom odvjetništvu, Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću, Zakon o područjima i sjedištima sudova, Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.

HDZ je kritizirao bivšeg ministra pravosuđa Orsata Miljenića zbog visokog najma koji Ministarstvo pravosuđa plaća za svoju zgradu, pa koliko on iznosi?

Najam jest velik i iznosi oko 100.000 eura mjesečno.

Koliko kvadrata imate u najmu?

Osamnaest tisuća kvadrata, pa to po kvadratu ispadne oko 6 eura s PDV-om. To onda nije tako puno. U ovoj su zgradi sva naša tijela, dakle svi smo na jednoj lokaciji i to ima svoju vrijednost. Volio bih da Ministarstvo bude u zgradi koja je u državnom vlasništvu, tražit ću od ministra Gorana Marića da nam proba pronaći adekvatan prostor. A ako ostanemo u ovoj zgradi, onda bih volio da je otkupimo umjesto da plaćamo najam.

Kako to da vam je Juro Martinović državni tajnik budući da je on iz Kluba Živog zida?

Izbor državnih tajnika stvar je političkih dogovora, a on je svakako kompetentan u području koje pokriva.

HDZ u Saboru ima 78 zastupnika, što je izuzetno tijesna većina, postoji li mogućnost širenja te većine?

Pokazalo se da je 78 zastupnika dovoljno. Kad bismo radili analizu, mislim da se više od 50 posto zakona u Saboru donosi jednoglasno. Mislim da će HDZ-ova većina u Saboru biti još stabilnija, a hoće li netko i formalno prići koaliciji HDZ-a i HNS-a, to ne znam. Meni se, recimo, jako svidio zastupnik Škibola kada je rekao da nije za HDZ, ali je za Hrvatsku i ne želi ponovne izbore.

Unazad koju godinu bio je dojam da ste na putu izlaska iz politike, niste se više kandidirali za šefa HDZ-a Zagrebačke županije, niste bili u prošloj Vladi i sad su se karte posložile pa ste ponovno ministar.

U dva mandata bio sam predsjednik HDZ-a Zagrebačke županije i u duhu onoga što sam rekao da su dva mandata dovoljna, nisam se više kandidirao. U prošloj Vladi nisam bio, ali bio sam zastupnik u Saboru te predsjednik Obora za zakonodavstvo. Sudjelovao sam na zadnjim parlamentarnim izborima. Odlaskom iz vodstva HDZ-a Zagrebačke županije htio sam otvoriti prostor drugima ljudima.

Ali ti drugi nisu se proslavili na lokalnim izborima kada je riječ o županiji?

Nažalost, rezultat HDZ-a u Zagrebačkoj županiji nije dobar. Žao mi je što je u županiji raskinuta koalicija HDZ-a i HSS-a jer je po svim pokazateljima Zagrebačka županija treća ili četvrta u Hrvatskoj. No odlučeno je da se ta koalicija raskine i da HDZ ide sam na izbore u županiji, a to se pokazalo lošim. Od šest HDZ-ovih gradova u županiji, izgubili smo tri, a pored toga u županiji ne sudjelujemo u vlasti.

HSS ni na nacionalnoj razini nije htio s HDZ-om.

Prevladao je stav šefa HSS-a da se ta stranka prikloni SDP-u i taj stav potvrdila su tijela HSS-a.