Ploče ispisane na ćirilici i latinici žele na ulazu u općine i sela

Ploče na ulazu u 25 sela te sedam općina u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji (Borovo, Trpinja, Negoslavci, Markušica, Erdut, Jagodnjak i Šodolovci) uskoro bi mogle biti ispisane dvojezično - latiničnim i ćiriličnim pismom.

Zahtjev po zakonu

Pozivajući se na ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, kao i Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, takvu inicijativu pokrenuli su politički predstavnici srpske nacionalne manjine u ove dvije županije.

– U svim ovim općinama Srbi čine više od trećine stanovništva, a u nekima i veliku apsolutnu većinu, što je potvrdio i zadnji popis stanovništva, tako da tu ništa ne bi smjelo biti sporno. Uostalom, ista prava već godinama primjenjuju Talijani, Mađari i Česi, pa zašto onda ne bi i Srbi – rekao je Dragan Crnogorac, predsjednik Zajedničkog vijeća općina (ZVO).

Predstavnici Zajedničkog vijeća općina već su se obratili i na adresu Ministarstva uprave i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koji imaju nadležnost provođenja ovakva zahtjeva, ali i postavljanja znakova s nazivima sela i gradova.

– Samo bi ulazi u sela na području tih općina bila ispisana na oba pisma. Inače, mi smo za ove općine i ranije tražili dvojezične natpise, ali su nas uvijek odbijali zbog nekoga razloga. Nekada su to bili i smiješni odgovori poput: “Što će vam natpisi na ćirilici kad nazivi na oba jezika imaju isto značenje” – rekao je Crnogorac dodajući da su se nedavno požalili i načelnici Sektora za ljudska prava u Ministarstvu uprave Vesni Šikilić-Odak, koja im je poručila da će na neke moguće nepravilnosti u provedbi zakona upozoriti jedinice lokalne samouprave.

– Vjerujem da je hrvatsko društvo dovoljno demokratsko za jedan ovakav korak, a treba znati i da Srbi ne traže ništa novo niti specijalno što već zakon ne propisuje. Možda će neka tabla s dvojezičnim natpisom i biti uništena, ali će s vremenom to postati normalna stvar – rekao je Crnogorac dodajući da je Vukovar slučaj za sebe.

Vukovar je poseban slučaj

– U Vukovaru je ostao na snazi statut koji predviđa tu mogućnost, ali zna se i da u Vukovaru, po zadnjem popisu stanovništva, živi manje od trećine Srba. Pričekat ćemo rezultate idućeg popisa stanovništva, a onda vidjeti koliko Srba zapravo živi u Vukovaru i imamo li zakonsko uporište tražiti uvođenje dvojezičnosti u gradu – zaključio je Dragan Crnogorac.