Mjesto rođenja unutar Hrvatske može uvelike smanjiti ili povećati vaše šanse da život provedete u siromaštvu i socijalnoj isključenosti.
Godišnje izvješće Eurostata koje se detaljno bavi svim regijama EU pokazuje, naime, da je Hrvatska na trećem mjestu po razlici stope opasnosti od siromaštva između gusto naseljenih i slabo naseljenih područja. Osobi koja živi u gusto naseljenom dijelu Hrvatske prijeti 26,5-postotna opasnost od siromaštva i socijalne isključenosti, a osobi koja živi u slabo naseljenom dijelu Hrvatske prijeti 38,1-postotna opasnost. Drugim riječima, dijete rođeno u Lici ili Slavoniji u puno je većoj opasnosti da provede život u trajnoj bijedi nego dijete rođeno u Zagrebu ili Rijeci. Razlika od gotovo 12 postotnih poena svrstava Hrvatsku iza Bugarske i Rumunjske (gdje je razlika iznosi 19 postotnih poena) te Poljske (razlika je 13 pp). Prosječna razlika u svih 28 zemalja Europske unije zajedno iznosi 6 postotnih poena. Njemačka je među zemljama s najmanjom razlikom stope opasnosti od siromaštva između gusto i slabo naseljenih područja.
Korijeni u prošlosti
Za razliku od zemalja istočne i južne Europe u kojima stanovnicima sela prijeti veće siromaštvo nego onima u gradovima, u zemljama poput Belgije, Francuske, Austrije, Nizozemske rizik od siromaštva veći je u velikim gradovima nego u selima. Demograf prof. dr. Anđelko Akrap kaže da razlog veće prijetnje siromaštva u selima kod nas seže u prošlost jer je nakon II. svjetskog rata došlo do deagrarizacije i naseljavanja u Zagrebu, Rijeci i Splitu.
Osim ovakvih detalja, po kojima Hrvatska ispada zemlja nejednakih šansi za svoje građane, godišnje izvješće Eurostata za 2013. godinu potvrđuje i neke otprije poznate opće podatke koji su nepovoljni za Hrvatsku u usporedbi s ostalim zemljama EU. Imamo visoku nezaposlenost, nizak bruto društveni proizvod, populaciju koja u prosjeku stari, i nedovoljno iskorišteno radno aktivno stanovništvo.
Među svim hrvatskim županijama, najveći brutto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika ima Grad Zagreb, no takva situacija nije iznimka, nego pravilo unutar EU. Samo Njemačka, Španjolska, Italija i Nizozemska imaju glavne gradove koji, kao regije, nisu ujedno i najbogatiji po BDP-u. U Njemačkoj je najbogatiji Hamburg, u Španjolskoj regija Pais Vasco odnosno Baskija, u Italiji autonomna pokrajina Bocen-južni Tirol, a u Nizozemskoj grad Groningen. U svim drugim zemljama glavni je grad najbogatiji, slično kao Zagreb u Hrvatskoj. BDP po glavi stanovnika u Gradu Zagrebu je na razini 106 posto prosjeka EU (takozvani prosjek EU-27). Među područjima koja se u birokraciji Europske unije nazivaju regijama NUTS-3 (od 150.000 do 800.000 stanovnika) najbogatije je područje "unutrašnji London - zapad" u kojemu BDP po glavi stanovnika iznosi 587 posto od prosjeka BDP-a u Europskoj uniji. Najsiromašniji je Vaslui na sjeveroistoku Rumunjske, gdje je BDP na razini 20 posto prosjeka EU.
U 2011. godini 121 milijun ljudi ili 24 posto populacije EU 28 bilo je pod rizikom siromaštva i socijalnih problema.
Oko 38,4 milijuna ljudi u 22 statističke regije EU imaju BDP po stanovniku gledano kroz kupovnu moć manji od 50 posto. Hrvatski je prosjek prema zadnjim podacima 61 posto, iza Rumunjske i Bugarske.
Diže nas jadranska regija
Eurostat otkriva i neke zanimljive podatke o hrvatskom turizmu u kontekstu Europske unije. Kako je Hrvatska podijeljena na dvije statističke EU regije, proizlazi da je Jadranska Hrvatska na sedmom mjestu od svih regija u EU po broju stranih turista. U 2011. u Jadranskoj Hrvatskoj je zabilježeno 34,1 milijuna noćenja, a više turista zabilježeno je još samo u trima španjolskim regijama (Kanarima, Balearima i Kataloniji), u Londonu, Parizu i talijanskoj regiji Veneto.
Suprotno uvriježenom mišljenju da, za razliku od Španjolske ili Portugala, Hrvatska ne nudi masovni turizam, Eurostatovi podaci pokazuju da Istarska županija ima u prosjeku najviše kreveta po turističkom objektu - 584.
Druga europska regija s najviše kreveta po objektu je portugalski poluotok Península de Setúbal, s prosjekom od 452 kreveta po hotelu.
>> Prognoza MMF-a: Hrvatski BDP ove godine pada za 0,6 posto