Hrvatska će Vlada nakon dolaska Dražena Budiše i Luke Trconića na mjesta zamjenika premijera i potpredsjednika, ako se dogovor Budiše i Račana održi, brojiti ni više ni manje nego 25 članova. To će zaista biti jedna od najbrojnijih vlada u Europi. Austrija, primjerice, ima ukupno 16 članova vlade, a ministri - zbog štednje - nemaju ni zamjenika. Talijanska vlada broji 19 članova, a gotovo polovica ih nema lisnicu, odnosno nemaju svoje ministarstvo. Kabinet britanske vlade, koja je jedna od najbrojnijih u Europi, ima 24 člana, na čelu s premijerom, dva zamjenika, ministrima, tajnicima važnijih resora, poput financija. U kabinetu su i lideri u oba doma parlamenta i jedan ministar bez lisnice. U svakome ministarstvu postoje uz glavne ministre i mlađi ministri, ali oni nisu stalni članovi vladina kabineta.
Štednja u drugom planu
Hrvatska vlada bit će tako brojnija i od britanske, talijanske, austrijske, i od vlada drugih, mnogo bogatijih zemalja, kojih većina ima i mnogo više stanovnika.
Da štednja na ministarskim plaćama pada u drugi plan kada je riječ o hrvatskoj vladajućoj koaliciji, bilo je očito već nakon izbora prije dvije godine. U višetjednu procesu slaganja vlade do 27. siječnja, što je javnost strpljivo iščekivala, stranke je valjalo zadovoljiti ministarskim mjestima, a predizborno obećanje smanjenja broja ministarstava - nije ispunjeno. HDZ-ova vlada imala je u jednom trenutku ipak više ministarstava od sadašnje - 21 ministarstvo, ali je članova vlade bilo manje, jer su potpredsjednici vlade ujedno imali i resore, pa je Mate Granić bio potpredsjednik i ministar vanjskih poslova, Škegro potpredsjednik i ministar financija... Sada, pak, potpredsjednici nisu ujedno i ministri, pa ne samo da je članova Vlade više, nego su i po dvojica dužnosnika odgovorni za pojedine poslove. Tako je za gospodarstvo zadužen ministar Fižulić, ali i potpredsjednik Linić, a za vanjsku politiku ministar Picula, vicepremijer Goran Granić te, po Ustavu, i predsjednik Mesić... Ulaskom Luke Trconića, koji bi trebao biti potpredsjednik zadužen za pravosuđe i lokalnu samoupravu, i ministrica Antičević-Marinović dobit će - još jednog nadređenog.
HDZ-ova je vlada, podsjetimo, imala praktično manje vlasti koja se u polupredsjedničkom sustavu koncentrirala u uredu predsjednika Republike, odnosno na savjetničkim i drugim mjestima, tako da je i tu postojala, da kažemo haaškim rječnikom, dvostruka linija zapovijedanja, zbog čega je, među ostalim, svojevremeno ministar pravosuđa Milan Ramljak dao ostavku.
Skupo rješavanje krize
Kriza odnosa u koaliciji, koja traje još od srpnja prošle godine, kad su stigle haaške optužnice, razrješava se tako na prilično skup način. Kada bi povećanje Vlade ipak značilo nešto dugotrajniji mir, možda bi se sve to i isplatilo, no dogovor HSLS-a i SDP-a došao je pod upitnik istoga dana kad je i postignut. Osim svega, hrvatski Ustav i ne predviđa mjesto zamjenika premijera, iako je zamjenik već postojao u trenutku kada je Ustav mijenjan. Ustav predviđa i jednog ili više potpredsjednika, što će u nas značiti po novome - pet potpredsjednika, od kojih bi jedan bio i zamjenik premijera.
Zasad je sigurno samo to da nas u broju dužnosnika prestiže - Bosna i Hercegovina. Iako njezina državna vlada broji samo šest članova, to je zemlja s najvećim brojem ministara prema broju stanovnika. Procjenjuje se da ukupno, uključujući deset kantonalnih, dvije entitetske i jednu državnu vladu, u BiH "titulu" ministra ima više od 250 političara.
S druge strane, državna vlada, koja nosi naziv Vijeće ministara, sigurno je među najmalobrojnijima u Europi. Mnogo više, ukupno 17 članova, ima Vlada Federacije BiH, što je i logično jer je Daytonskim sporazumom entitetima u nadležnost dano mnogo više oblasti nego državi. Tako se entitetske vlade brinu o unutarnjim poslovima, obrani, financijama, socijalnoj skrbi, pravdi, školstvu... Sve su glasniji zahtjevi i za dodatnim proširenjem federalne vlade, pa bi uskoro mogla biti uspostavljena i posebna ministarstva za znanost i sport, te iseljeništvo.
U nas, pak, ipak nije sigurno da Vlada neće i dalje rasti, ako zaista krize koalicije budu rješavane, umjesto u Saboru i po slovu Ustava, povećanjem Vlade. Uostalom, još dvije članice petorke, HNS i LS, nemaju svoje potpredsjednike...
Silvana Perica
Surađivali: Dejan Jazvić, Snježana Herek, Ante Pancirov, Silvije Tomašević, Željko Toth