Da pravni sporazumi ponekad mogu biti poput nečeg što je urezano u kamen, svjedoči jedan primjer sa zagrebačkog Županijskog suda. Tamo je, naime, u tijeku postupak izručenja Kolumbijca Davida Cardone (54) SAD-u zbog sumnje da se bavio međunarodnom trgovinom drogom te da je povezan s terorističkim organizacijama.
Nasljeđe sukcesije
A sporazum na temelju kojeg ga se izručuje Amerikancima star je 117 godina! Da stvar bude bolja, riječ je o sporazumu koji su 25. listopada 1901. potpisali Kraljevina Srbija i SAD i koji je na snagu stupio pola godine kasnije. Taj sporazum sukcesijom je prenesen na bivšu Jugoslaviju, a nakon njezina krvavog raspada i na države koje su nakon toga nastale, uključujući i Hrvatsku. Spomenuti sporazum, navodi se i u dokumentaciji američkog State Departmenta, jedan je od 109 sporazuma koje je SAD potpisao s raznim zemljama o međusobnom izručenju osumnjičenika i optuženika za razna kaznena djela.
U dokumentu State Departmenta kao zemlja potpisnica navodi se Jugoslavija, s naznakom da se sporazum odnosi i na zemlje nastale raspadom bivše države. Sporazum o izručenju iz 1901. tako regulira da vlade SAD-a i Kraljevine Srbije pristaju na međusobno izručenje optuženih ili osuđenih osoba za zločine koji su počinjeni na teritoriju jedne ili druge zemlje. Definira i da se mogu izručiti osobe koje su nakon počinjenja zločina pobjegle u jednu ili drugu zemlju te da te osobe na temelju dokaza o krivnji mogu biti pritvorene.
Pradavni sporazum o izručenju odnosi se na poveći broj kaznenih djela, kao što su ubojstva, pa se onda definira da u ubojstva spadaju mučka ubojstva (što bi u današnjoj pravnoj terminologiji vjerojatno bilo teško ubojstvo), ubojstva roditelja, djece, trovanje, obično ubojstvo, čak ako je počinjeno i iz nehaja, te pokušaj ubojstva. Nadalje, SAD i Kraljevina Srbija prije 117 godina međusobno su se obvezali da će izručivati i osobe koje se traže zbog paljevina, razbojstava, silovanja, otmica, prijevara, utaja, krivotvorenja, rušenja željezničkih pruga, zločina počinjenih na moru kao što je piratstvo...
Po katalogu kaznenih djela moglo bi se čak reći da je sporazum iz 1901. bio ispred svog vremena, a u ovovjekim odnosima SAD-a i Hrvatske primjenjuje se jer Hrvatska nakon raspada Jugoslavije nije potpisala sa SAD-om novi sporazum o izručenju. Uz postojeći sporazum iz 1901., kada su u pitanju izručenja između SAD-a i Hrvatske, primjenjuje se i Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći, kojim je definirana ta pravna problematika. Inače, prema postojećem sporazumu Hrvatska je SAD-u već izručivala osobe koje su oni tražili, poput dilera droge i ukrajinskih hakera, a oni su nama izručivali uglavnom osobe optužene za ratne zločine, bilo da su ti zločini počinjeni u Domovinskom ili Drugom svjetskom ratu.
Najpoznatiji izručenik iz Amerike u Hrvatsku svakako je bio Andrija Artuković, ministar unutarnjih poslova u vladi NDH i jedan od potpisnika Rimskih ugovora kojima je poglavnik Ante Pavelić Dalmaciju i Istru predao fašističkoj Italiji Benita Mussolinija. Artuković je izručen 1986. tadašnjoj Jugoslaviji zbog ratnog zločina. Na suđenju u Zagrebu osuđen je na smrtnu kaznu, no kazna nije izvršena jer je umro u zagrebačkoj zatvorskoj bolnici 1988.
Kokainom htjeli platiti oružje
Što se pak tiče Cordone, on je koncem listopada na temelju crvene Interpolove tjeralice koju je za njim raspisao SAD uhićen u Zagrebu. Malo nakon njega, na zagrebačkom aerodromu uhićene su još dvije osobe, a u privatnom avionu kojim su iz Malija doputovali u Zagreb policija je našla kilogram kokaina vrlo visoke čistoće. Sumnjalo se da su tim kokainom htjeli platiti oružje namijenjeno islamskim teroristima u Africi.
Cordona se predstavljao kao poslovni čovjek, a na radaru američke DEA-e našao se kada je prije pola godine kod Barbadosa zaplijenjena jahta s oko 600 kilograma kokaina. Amerikanci su kokain povezali s njim pa su ga počeli tajno nadzirati i pratiti, a tada su uočili i da komunicira s nekim terorističkim organizacijama. Kupnja oružja njemu i njegovim kompanjonima izjalovila se, a istražitelji sumnjaju da su “pali” na probnom letu koji je trebao testirati sposobnost hrvatskih tajnih službi da otkriju ovakve “poslovne” aranžmane.
Cordona se nakon uhićenja složio s izručenjem SAD-u, a kada bi se to trebalo dogoditi, odlučit će izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda. Kada odluka postane pravomoćna, vjerojatno će je realizirati MUP i maršalska služba SAD-a, koja je u SAD-u zadužena za transport i predaju zatvorenika. Hoće li SAD tražiti i da im se izruče Cordonini kompanjoni ili će se njima suditi u Hrvatskoj, još se ne zna. Jedan od njih dvojice također je državljanin SAD-a.
>> Pogledajte kako je izgledao uspon i pad meksičkog Pabla Escobara, Joaqina 'El Chapa' Guzmana
Imamo Hrvatsku!