Pobjednici ovih izbora agencije su za javno mnijenje

Protekle četiri godine oni koji se profesionalno bave ispitivanjima javnog mnijenja zasigurno će pamtiti kao vrlo neugodan period u kojem je ta djelatnost bila pod vrlo velikim pritiskom kritika različitih aktera. Gotovo da je postala svakodnevna pojava da političari, te „analitičari" i „novinari" pod njihovim utjecajem, svakodnevno bez ikakvih dokaza iznose tezu kako su sva istraživanja javnog mnijenja, ili barem ona koja im ne idu u prilog, laž i manipulacija. Svakom to ima bilo kakvog dodira s tom djelatnošću bila je nevjerojatna i frustrirajuća lakoća klevetanja kako cijele industrije tako i pojedinih agencija ili čak osoba. I zato je opravdano zaključiti da su upravo istraživači javnog mnijenja najveći pobjednici ovih izbora jer su demantirali sve laži o sebi i obranili profesionalnu čast.

Izlazne ankete ponovno su se pokazale izrazito preciznima te znatno preciznijima od nepotpunih službenih rezultata. Naime, izlazne ankete koje su objavljene u 20 sati od 140 mandata koji se dijele u 10 „redovnih" izbornih jedinica pogrešno su raspodijelile samo četiri mandata. Posve su točno procijenile glavne ishode izbora, a to je izjednačenost dviju vodećih koalicija te spektakularan rezultat Mosta. Nepotpuni službeni rezultati koje je objavljivao DIP tu su razinu preciznosti uspjeli postići tek nakon prebrojenih više od 90% glasova! Gotovo identična stvar dogodila se i na predsjedničkim izborima. Navedene činjenice nesporno potvrđuju da je taj tip istraživanja u Hrvatskoj danas dosegnuo zavidnu razinu preciznosti i pouzdanosti u svjetskim razmjerima.

Ali ne samo da su se izlazne ankete pokazale točnima, nego su zavidnu razinu preciznosti pokazala i predizborna istraživanja, prije svega u onome čemu i služe – praćenju trendova. Naime, kod nas se konstantno prije predizbornih istraživanja postavlja pogrešno očekivanje – da predviđaju budućnost. To nikako nije svrha predizbornih anketa. Njihova je jedina svrha da prate trendove eventualnih promjena preferencija birača. I taj su posao predizborne ankete odlično obavile i na ovim izborima! Naime, istraživanja javnog mnijenja dviju relevantnih agencija, Ipsosa i Promocije Plus, pokazivala su tri osnovna trenda: 1. da se smanjuje razlika između Domoljubne koalicije i koalicije Hrvatska raste te da je ova druga nakon značajnog zaostajanja uspjela potpuno dostići HDZ-ovu koaliciju koja je više od godinu dana bila u vodstvu; 2. da stranke kao što su ORaH i Živi zid rapidno gube podršku i padaju ispod izbornog praga; 3. da Most ima snažan trend rasta. Zadnje predizborno istraživanje Ipsos pokazalo je da su se dvije vodeće koalicije praktički izjednačile te da je Most uvjerljiva treća opcija.

Valja se osvrnuti na stvarne i navodne promašaje predizbornih istraživanja na nekim prethodnim izborima jer su oni korišteni kao argument za tezu o navodnim manipulacijama. Prije svega, na predsjedničkim izborima početkom ove godine predizborna istraživanja jesu značajno odstupala od konačnog rezultata. No, to nikako nije dokaz lošeg rada agencija (a još manje manipulacija), nego je upravo dokaz osnovnih činjenica o predizbornim anketama: one nisu predviđanje budućnosti, nego samo prate trendove. Oni kojima je stalo do istine mogli su i tada zamijetiti da ankete pokazuju dva osnovna trenda: da pada podrška Ivi Josipoviću te da raste Kolindi Grabar-Kitarović i Ivanu Sinčiću. Problem s predsjedničkim izborima bio je da je bilo premalo predizbornih anketa! Naime, da su one provođene i objavljivane na tjednoj razini prije i tijekom izborne kampanje, tada bi ti trendovi bili svima očiti te ishod izbora nikome ne bi bio iznenađenje. U tom dijelu leži i odgovornost samih agencija, koje dopuštaju da brojem i količinom istraživanja upravljaju drugi, prije svega mediji koji ih naručuju.

U konačnici, valja reći da su ispitivanja javnog mnijenja obranila svoju poziciju i u odnosu na hvalevrijedne pokušaje uspostave matematičkih simulacijskih modela za procjenu rezultata izbora. Naime, predizborno istraživanje javnog mnijenja Ipsosa, a pogotovo izlazne ankete Ipsosa, pokazale su se preciznijima od simulacijskog modela koji su za Jutarnji list razvila trojica znanstvenika, kako u raspodjeli 140 mandata tako i u procjeni osnovnih ishoda izbora.

Zaključno, možemo konstatirati da su manipulacije navodnim „manipulacijama ispitivanjima javnog mnijenja" puno češće (i opasnije!) od stvarnih pogrešaka ispitivanjima javnog mnijenja.

>> Predizborna istraživanja točno su pokazivala izborne trendove