Počasni bodež – nova nagrada herojima s ratnog polja

Nedavno se rodila inicijativa za ustanovljavanje jednog novog oblika državne nagrade vojnim osobama koje su se istaknule na bojnom polju i time znatno doprinijele obrani i promicanju interesa Republike Hrvatske. Inicijativu je osobito potaknulo ozračje optimizma povodom oslobađajuće presude generalima Gotovini i Markaču. Nastala je tijekom nedavnih kontakata predsjednika Republike i pripadnika Generalskog zbora RH. Jedan od prijedloga bio je i ustanovljenje nagrade počasnog bodeža RH. Naime, nagradne počasne bodeže imale su, a i danas ih imaju, mnoge europske države.

Duga tradicija

Naša, hrvatska tradicijska kultura poznaje više primjera ukrasnih, svečanih paradnih bodeža. Jedni od najljepših jesu dalmatinski ukrasni bodeži 18. stoljeća koje su nosili kapetani, časnici i patroni privatnih, civilnih brodova. Prve prave jednoobrazne počasne bodeže na teritoriju današnje Republike Hrvatske uvela je Habsburška Monarhija tijekom 19. stoljeća. Kraljevina SHS/Jugoslavija koristila je četiri osnovna tipa: mornaričke, upravno-policijske, zrakoplovne i armijske. NDH je poznavala sedam tipova: za kopnenu vojsku, zrakoplovstvo, mornaricu, diplomaciju, Državnu radnu službu, Rizničku stražu i PTS. I socijalistička Jugoslavija pokrenula je 1948. pripreme za uvođenje vlastitog tipa bodeža. Prijedloge za izradu tri tipa (za kopnenu vojsku, zrakoplovstvo i mornaricu) izradio je poznati hrvatski medaljar Teodor Krivak. Dovršeni su i prototipovi od kojih se do danas sačuvao samo jedan primjerak. Ali vojno-državni vrh DFJ odbio je ove prijedloge tako da časnici JA/JNA nikad nisu nosili i nisu bili nagrađivani počasnim bodežima.

Početkom 90-ih godina izrađeno je nekoliko inačica počasnog bodeža Hrvatske vojske, ali u njihovu dizajniranju i proizvodnji nisu slijedili uobičajene tradicijske proporcije i oblike ni tehnologiju izrade ovakvih predmeta. Zato su ovi bodeži krupni i grubi.

Neki su inicijatori nove državne nagrade zamolili Tomislava Aralicu, autora 13 knjiga i stotine članaka o povijesnom oružju i militariji, da izradi prijedlog izgleda počasnog bodeža RH. Njegov nacrt slijedi tradicijske oblike i novu simboliku primjerenu Ustavu RH i položaju naše države u današnjem svijetu. Ali i poziva na korijene hrvatske državnosti.

Prema Araličinim riječima u dizajniranju izgleda bodeža koristio je nekoliko načela. Izbjegao je svaku agresivnu simboliku kojom inače obiluju časnički bodeži 20. stoljeća. Krenuo je od izgleda nekadašnjeg mornaričkog bodeža Habsburške Monarhije i Kraljevine SHS koji je ostavio dubok trag u našoj vojnoj prošlosti. Osnovni je simbol službeni grb RH i to u inačici neobojenog grba koji je dizajnirao dvojac Šutej-Zima, koji je izliven od mjedi i nalazi se na glavici bodeža. Drška je od bijelog sintetičkog tvoriva s tordiranom mjedenom žicom u brazdama. Križnica je od mjedi, a oblikovana je po uzoru na pleterni ukras Višeslavove krstionice. Sječivo je čelično, klasičnog, takozvanog mornaričkog oblika. Korice su izrađene od dvije polovine tiješnjenog mjedenog lima koje je potom potrebno zavariti na rubovima te dodatno obraditi cizeliranjem, graviranjem i patiniranjem.

Reljef Petra Krešimira IV.

S prednje strane korice, na gornjem ukrasnom polju, nalaze se reljefna slova RH, dok se na donjem ukrasnom polju nalazi poznati reljef s oltarne pregrade splitske katedrale koji prikazuje hrvatskog kralja. Danas među znanstvenicima prevlada mišljenje da ovaj reljef nesumnjivo prikazuje najmoćnijeg hrvatskog kralja iz vremena narodne dinastije – Petra Krešimira IV. Ovaj je reljef prevažan spomenik hrvatske državnosti. Dapače, bitan je i za općeeuropsku kulturnu povijest jer je to najraniji reljefni prikaz nekog europskog kralja. Postoje prikazi careva, ali ne i prikazi kraljeva. Stoga nam i ovaj reljef kazuje o visokom stupnju kulture, snage i državnosti u ranosrednjovjekovnoj hrvatskoj kraljevini.