Počasni konzul: Rusi se pitaju zašto Hrvatska ne imenuje veleposlanika

Rusi i dalje prema Hrvatskoj i Hrvatima pokazuju dobru volju i želju za suradnjom. Simpatiziraju Hrvate, pogotovo otkako smo im prije tri godine neizravno omogućili plasman na EP u nogometu. Ne vidim da bi zbog jedne izjave ili posjeta premijera Andreja Plenkovića Ukrajini ruske tvrtke išle otkazivati suradnju s jednom državom, no zadnjih se dana u Rusiji intenzivno postavlja pitanje zašto Hrvatska tako dugo nema veleposlanika u Moskvi i je li to politička poruka hrvatske strane. Sve je teže ovdje objasniti zašto je to mjesto toliko dugo ispražnjeno – kaže počasni konzul RH u Rusiji Stefano Vlahović, poslovni čovjek, “najbogatiji Hrvat u Rusiji” i vlasnik kompanije Produkty Pitania, zbog čega ga i zovu “kraljem piletine”.

Biznis i domoljublje

Odnosi Hrvatske i Rusije, posebice oni politički, zaoštreni su posljednjih tjedana. Kritiku ruskog MVP-a izazvao je posjet premijera Andreja Plenkovića Kijevu točno na dan obljetnice Majdana te izjave da su i Hrvatska i Ukrajina bile žrtve brutalne vojne agresije i da je njihov teritorijalni integritet narušen silom pa stoga hrvatska iskustva iz reintegracije istočne Slavonije devedesetih godina mogu biti korisna Ukrajini. Na Plenkovićev odgovor da je to kritika s niže razine reagirao je ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov koji je, između ostalog, rekao da je Hrvatsko-ruski gospodarski forum koji se trebao održati u studenom ove godine otkazan jer ruski poduzetnici nisu bili zainteresirani doći u Hrvatsku, i to zato što su ruski biznismeni vrlo domoljubni i ne slažu se s europskim režimom sankcija.

– Gospodin veleposlanik ima svoje stavove i štiti interese države, kao što i treba, međutim ne vidim da firme čitaju novine i iz domoljubnih principa, zbog posjeta premijera ili jedne izjave, ne žele raditi s jednom državom – kaže Vlahović i ističe kako je “ovo dio veće priče”. Otkazivanje Rusko-hrvatskog gospodarskog foruma zbog slabe zainteresiranosti ruskih tvrtki, kako kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, ipak jest poruka.

Zahladnjenje odnosa

– Došlo je do jačeg zahladnjenja odnosa, ali ono nije od jučer. Posljedica je to i ulaska Hrvatske u NATO i drugih razloga. Bili smo svjesni da ti događaji neće dovesti do povećanja gospodarske suradnje s Rusijom. Iako prema Hrvatskoj postoji dobra volja i želja za suradnjom, u uvjetima sankcija to postaje sve teže i teže. Međutim, mislim da su recentni događaji više posljedica američke politike prema Rusiji nego odluka i poteza donesenih u Hrvatskoj – ističe Vlahović.

Kako se kaže: “Hrvatska mora raditi ono što mora raditi”, ali to ne znači da moramo trčati i biti prvi, dodaje Vlahović i navodi primjer Slovenije: – Također je članica NATO-a i EU, ali uspjela se postaviti mekše i ne stvara neprijatelje kad to nije neophodno.

>> Veleposlanik Ruske federacije u RH: Hrvatska neće dobro proći kad Rusiji završe sankcije