Počela bespoštedna borba za Bijelu kuću: 'Branim vas od marksista koji žele uništiti američku veličinu'

Prihvaćajući prije četiri godine republikansku predsjedničku nominaciju, Donald Trump je na stranačkoj konvenciji u Clevelandu održao govor u kojem je tadašnju Ameriku opisao kao mračno mjesto u kojem caruju “smrt, razaranje, terorizam i slabost”. Obećao je da jedino on može okončati val nasilja u američkim gradovima, čijim ulicama, kako je rekao, slobodno lutaju stotine tisuća ilegalnih migranata koji prijete miroljubivim građanima.

“Zločinu i nasilju uskoro će doći kraj, počevši od 20. siječnja 2017., kada ću preuzeti dužnost”, obećavao je tada Trump.

“Socijalistički program”

Četiri godine kasnije, dok ulice američkih gradova ponovno gore, a zemlja se suočava s najvećim rasnim previranjima u posljednjih nekoliko desetljeća, baš kao i ekonomskim kolapsom i dramatičnom zdravstvenom krizom u kojoj i dalje 1000 Amerikanaca svaki dan umire zbog koronavirusa, Trump je okončao četverodnevnu republikansku konvenciju nudeći Amerikancima trijumfalnu, optimističnu i potpuno nadrealnu sliku SAD-a, potpuno zaboravljajući činjenicu da je on na vlasti i da je sve što se događa u zemlji njegova odgovornost.

Trump ponovo pokušava uvjeriti američke birače da je upravo on jedina obrana od radikalnih ljevičara i marksista, kako žigoše demokrate, koji žele, prema njemu, uništiti Ameriku i “američku veličinu” i u zemlju uvesti socijalizam, kaos i nasilje, ignorirajući pritom činjenicu da se sve to – nasilje, kaos i gospodarski kolaps – upravo događa u njegovu mandatu.

Biden je na prošlotjednoj demokratskoj konvenciji, u jednom od svojih najboljih govora u dugoj karijeri, podvukao kako se na predstojećim izborima odlučuje o “duši Amerike”, obećavajući biračima da će izvući Ameriku iz “tame” u koju je, kako je rekao, uvukao Trump.

– Dajte ljudima svjetlo i oni će pronaći put – poručio je Biden, optužujući Trumpa da je zemlju uvukao u kaos i mrak, nudeći kao izlaz dostojanstvo, znanost i demokraciju.

Trump, s druge strane, poručuje da birači na izborima odlučuje o tome hoće li spasi“Američki san” ili će dopustiti da Bidenov “socijalistički program” okonča sudbinu Amerike.

Međutim, za razliku od dinamičnog i strasnog govora prije četiri godine u Clevelandu, Trump ovaj put nije bio osobito nadahnut, što su primijetili i njegovi politički saveznici na Fox TV-u, ocjenjujući kako je Trumpov govor bio “iznenađujuće ravan” i “vrlo dug”. Govor je trajao 71 minutu, što je nekoliko minuta kraće nego prije četiri godine, ali svejedno jako dugo za govor kojim aktualni predsjednik prihvaća nominaciju.

Bivši etički savjetnik u Bijeloj kući u mandatu Baracka Obame Norm Eisen upozorio je da je Trumpov govor ispred Bijele kuće najveće masovno kršenje Hatchova zakona u povijesti SAD-a, koji članovima administracije zabranjuje stranačke aktivnosti u vrijeme obavljanja dužnosti. Hatchov zakon oslobađa te obaveze samo predsjednika i potpredsjednika, no Trump je prvi predsjednik u novijoj povijesti koji je nominacijski govor održao ispred Bijele kuće, s 1500 uzvanika koji nisu poštivali pravila o fizičkoj distanci, a samo su rijetki nosili maske.

Koronavirus i 11. rujna

Dok je Trump o pandemiji koronavirusa govorio kao o krizi koja je uglavnom okončana, tvrdeći da bi Bidenova pobjeda dovela do novih stotina tisuća američkih žrtava od koronavirusa, Bidenova kampanja podsjetila je da je od početka republikanske konvencije najmanje 3525 Amerikanaca umrlo od koronavirusa, a dodajmo i da je to više od broja stradalih u terorističkom napadu na Ameriku 11. rujna 2001.

“Tijekom ta četiri dana, ali i posljednjih osam mjeseci, američki je narod s nestrpljenjem očekivao plan kako bi se obuzdala pandemija koja je dosad odnijela 180.000 života, zarazila gotovo šest milijuna Amerikanaca i bacila radničke obitelji i našu srednju klasu u tešku financijsku krizu, ali taj plan nije stigao”, poručuju demokrati na Twitteru.

Nastavak žestoke razmjene udaraca slijedi u rujnu, kada će se održati prva televizijska debata Trumpa i Bidena.