Počele masovne deblokade, no sutra mogu doći nove ovrhe

U nastavku primjene mjera za pomoć blokiranim građanima, konkretnije, Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, u posljednjih je nekoliko dana obustavljena ovrha nad 225.322 od ukupno 323.758 blokiranih, njih čak 70 posto. Od toga je deblokirano 50.695 ovršenika, a dug nad kojim se prestala provoditi ovrha iznosi gotovo 50 od ukupno 66 milijardi kuna.

Toliko o statistici koju su na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Banskim dvorima prezentirali predsjednik uprave Fine Dražen Čović i Finina ključna osoba za ovrhe Vinka Ilak, Kristijan Turkalj, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa te Hrvoje Čović, pomoćnik ministra financija i ravnatelj Carinske uprave. Na prvi pogled impresivne brojke, no što znače u stvarnosti?

Prvo; ovrhe su obustavljene, no dugovi su ostali. Iako bi bilo karikiranje reći da Vlada radi u maniri “operacija je uspjela, pacijent mrtav”, činjenica je da, osim za dugove koje ona može oprostiti, a to je 3,51 milijardu kuna glavnice i još 3,36 kuna kamate ovrha koje provodi središnja država, od ukupno 50 milijardi kuna, Vlada ne može jamčiti da ostali vjerovnici neće reaktivirati ovršne postupke. Ovakvim načinom deblokade unijela se i prilična zbrka među vjerovnike jer su izgubili svoj redoslijed naplate kojim su, u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima, prisilno naplaćivali dug. S obzirom da je Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima “lex specialis” i kao takav ima prednost u odnosu na Zakon o obveznim odnosima, vjerovnici ne mogu utjerivati pravdu po toj osnovi. Ali, budući da sad bilo koji stari, ali i novi vjerovnik koji u međuvremenu iskrsne može pokrenuti ovrhu, dovode se u neravnopravan položaj i imaju osnove za pokretanje ustavne tužbe.

Sudski troškovi - glavnica

No, ništa od toga država ne očekuje jer su posrijedi obustave ovrha starijih od tri godine kod kojih već šest mjeseci nije bilo naplate.

– Vjerojatnost da će biti naplaćene tražbine koje su u Fininim registrima dulje od tri godine, a da u posljednjih šest mjeseci nije naplaćena niti kuna, manja je od 1%. Dugovi ne prestaju, ali prestaju ovrhe. Time se destimuliraju vjerovnici da pokreću ovrhe kada znaju da je naplata očito nemoguća, čime se dugoročno radi na smanjenju troškova ovršnog postupka – komentirao je predsjednik uprave Fine Dražen Čović.

Kad su posrijedi troškovi, indikativno je da u prezentiranim materijalima koji sadrže strukturu duga po kojem su obustavljene ovrhe trošak nigdje, ama baš nigdje, nije naveden. Iskazana je struktura duga prema kojoj se od tih 50 milijardi kuna 30 odnosi na glavnicu, a nešto manje od 20 na kamatu. Gdje su nestali troškovi? Oko 310 milijuna kuna potraživanja odvjetnika i sudskih vještaka iskazano je kao glavnica, a nigdje se ne vidi ni udio troškova javnih bilježnika. Na banke, kreditne unije i štedionice odnosi se najveći dio potraživanja za koje je “virtualno” prestao ovršni postupak: 12 milijardi kuna glavnice i još skoro šest milijardi kamata.

Najveći dug bankama

Nije baš jasno na čemu je utemeljeno uvjerenje da će se one tek tako odreći svojih potraživanja, kao ni telekomunikacijske kompanije nad čijih je 790 milijuna kuna i gotovo jednako toliko kamata također obustavljena ovrha. Zanimljivo je da se baš telekomi i “obijesno trošenje na skupe mobitele” koristi kao argument neodgovornosti blokiranih, no njihov je udio u trenutačno deblokiranih 50 milijardi kuna gotovo pa minoran.

Nije nevažno naglasiti i da su ovrhe obustavljene samo nad novčanim sredstvima, no ne i nad ostalom imovinom dužnika pa vjerovnik i u njoj može naći interes za pokretanje nove ovrhe. Još je preuranjeno donositi konačne zaključke, smatra i predsjednica Blokiranih Miriam Kervatin.

– Za ocjenu realnog stanja treba proći barem šest mjeseci. S obzirom na ro da provedbi triju Vladinih mjera nije prethodila analiza ni projekcija očekivanih rezultata, Vlada ovako radi “self-marketing” kao da prodaje bofl robu na placu pa stavi marku “Mike” umjesto “Nike” – sarkastična je M. Kervatin, no priznaje i da je Vlada deblokadom računa pokrpala mnoge rupe u hrvatskom zakonodavstvu za koje je nosila odgovornost. – Primjerice, Fina nije mogla provesti deblokadu čak i ako ovrhovoditelj više i nije postojao u registru poslovnih subjekata – objašnjava predstavnica blokiranih.

>> Što građani kažu o nacionalnom stadionu koji bi se trebao izgraditi u Blatu

Video: VLm