TTIP ruši cijene hrane i do 25 posto

Otvaranje tržišta EU poljoprivredi SAD-a najteže će podnijeti mala europska obiteljska gospodarstva, koja i sada često gube utakmicu s velikim industrijama. Iako se o žitu i mesu sada u pregovorima najmanje govori jer se o dobrobiti životinja puno više brine u EU, gdje su zabranjeni i hormoni rasta, američka bi poljoprivreda i te kako mogla utjecati i na drastičan pad cijena voća i povrća u EU te ribe i za 25%, čime bi se dodatno ugrozili mali europski farmeri.

Otvorena ponuda EU kako će se famoznim transatlantskim sporazumom (TTIP) potpuno ukinuti 87,7% carina na proizvode iz SAD-a, s novom rundom pregovora početkom ovoga tjedna narasla je na vrtoglavih 97%. Na 181 stranici gusto pisanog teksta Correctiv je jučer objavio povjerljivi dokument Europske komisije s gotovo 8000 tarifnih oznaka i proizvoda iz SAD-a kojima bi se ukinule carine, od poljoprivredno-prehrambenih proizvoda do odjeće, obuće, automobila i kemijskih proizvoda, što bi, upozorava se, moglo rezultirati znatnim snižavanjem cijena određenih kategorija roba i benefitom za potrošače i neke industrije. No, s druge strane, niže cijene mala su kompenzacija za strah koji u vlada u EU, pogotovo kad je riječ o hrani na koju su Europljani najosjetljiviji i na svojim stolovima ne žele ni američki steak s hormonima rasta i antibioticima, a većina zemalja EU odavno se već izjasnila i protiv GMO-a.

Šerifi u europskom BMW-u

Navodno bi sporazum između EU i SAD-a sada mogao ući u petu brzinu s obzirom na to da ga američki predsjednik na odlasku Barack Obama ne želi ostaviti svom nasljedniku. Za pokeraškim stolom ulozi su tako sve veći pa se EK, primjerice, nada i da će SAD za EU otvoriti i javne natječaje kako bi se, primjerice, europske građevinske tvrtke poput Hochtiefa mogle natjecati i dobiti ugovore za gradnju američkih autocesta, dok bi policijske BMW-e, primjerice, vozili američki šerifi. Automobili iz SAD-a u EU bi pak općenito mogli pojeftiniti do 3% ukidanjem ili smanjivanjem carina, dok bi s intenzivnijom uvozom američkih poljoprivrednih proizvoda paprika u našem tanjuru pojeftinila i 14%, riba do 25%, usoljena govedina do 16,6%, masline 18%, tropsko voće do 9%, rajčice do 12,8%, mrkva ili grašak 13,6%, sirevi za oko 8%, prirodni med za 17,3%...

Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže kako su čelnici EK uvjereni kako će Europa TTIP-om profitirati, no kad je u pitanju hrana, zbog načina i strukture proizvodnje, većih poljoprivrednih površina, EU je puno inferiornija prema SAD-u, pogotovo kad su u pitanju meso, mlijeko i mliječni proizvodi. Američka su stada goveda puno veća od europskih, a mužnja po kravi, primjerice, u SAD-u iznosi 12 do 14 tona mlijeka, a u EU najviše 10 tona godišnje po kravi. U SAD-u su i žitarice jeftinije, pogotovo soja koju EU mora uvoziti, pa su i cijene svinjetine, ali i govedine i peradi niže u SAD-u i EU im teško može konkurirati. Sad je samo pitanje hoće li EU u pokeraškoj utakmici sa SAD-om ići do kraja ili će građani imati zadnju riječ po pitanju stimulatora rasta i GMO proizvoda.

Ukidanje carina, koje su već sada niske, uvijek je bilo jedan od pozitivnijih aspekata pregovora o TTIP-u koji su građani spremni lako prihvatiti. No u 12. rundi pregovora između EU i SAD-a ovoga se tjedna prvi put pokušava stvarno pregovarati o aspektu koji je za mnoge Europljane najkontroverzniji: o mehanizmu rješavanja sporova između privatnih kompanija i država. Poznatiji po engleskom akronimu ISDS, taj mehanizam mogao bi dovesti do toga da neka multinacionalna kompanija pred nadnacionalnim arbitražnim sudom tuži državu koja je donijela zakon koji kompanija smatra štetnim za svoje prihode i očekivanu dobit.

O arbitraži na kraju

Mehanizam je kontroverzan jer Europljani, u načelu, ne žele predati državni suverenitet multinacionalnim kompanijama i arbitražnim sudovima za koje nitko ne zna sude li pošteno jer se puno toga odvija skriveno od očiju javnosti. Zbog straha da bi otpor građana EU prema mehanizmu ISDS mogao biti toliko velik da sruši čitave pregovore o TTIP-u, EK nije željela ranije o tome pregovarati, već prvo reformirati sustav ISDS-a (taj je mehanizam dosad ugrađen u oko 1400 bilateralnih i ugovora o slobodnoj trgovini diljem svijeta i od njega velike koristi imaju europske tvrtke), pa onda ući u pregovore sa SAD-om. Reforma se, ukratko, sastoji od toga da se pokušava arbitražu kroz ISDS učiniti transparentnijom i poštenijom, s dodatnim osiguračima za države. Američki pregovarači dosad su argumentirali da ne mogu iskreno vjerovati da je EU odjednom otkrila da mehanizam arbitraže između privatnih kompanija i država odjednom nije pomirljiv s vladavinom prava, a svi drugi sporazumi o slobodnoj trgovini imaju ugrađen taj mehanizam.

>> Europski parlament se izborio za pristup svim dokumentima TTIP-a