U Hrvatskoj je počeo jezični rat. Može se to slobodno zaključiti nakon izjave Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u kojoj akademici žestoko kritiziraju postupak Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), koji je izradio te 15. travnja u javnu raspravu uputio radnu inačicu Hrvatskoga pravopisa. Razred za filološke znanosti HAZU-a napominje da izrada novoga pravopisa "unosi novi nemir i nestabilnost u jezična pitanja u zemlji".
Neće okončati prijepore
Iznenađeni medijskom potporom projektu Instituta za hrvatski jezik, akademici se ne slažu s ocjenom četrnaestero autora da će novi pravopis okončati neprestane prijepore o hrvatskom pravopisu. Podsjećaju da su, na osnovi zaključaka Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika, već objavljena dva pravopisa i niz publikacija i udžbenika. "Niz jezičnih i pravopisnih pitanja bio je na najboljem putu stabilizacije i rješavanja bez nasilnoga nametanja", ističe se u izjavi koju je potpisao tajnik Razreda akademik August Kovačec.
Kako objašnjava akademik Kovačec, stvari su se u jeziku i pravopisu bile počele sređivati i posve bi sigurno nakon nekog vremena pravopis i jezik bili dovedeni u posve sređeno stanje. Stoga se Razred pita komu treba uvođenje novog nemira i novog nereda te povratak na metode uređivanja jezika iz doba Khuena-Héderváryja.
Željko Jozić, ravnatelj IHJJ-a i voditelj skupine koja je izradila novi pravopis, ne samo da je neugodno iznenađen izjavom akademika nego je i pomalo zbunjen.
– Zbunjuje me to što je upravo potpisnik izjave, akademik Kovačec, dan prije uredništvu Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a poslao pismo na nekoliko stranica i u njemu, osim izvjesnih kritika na "iritantnu medijsku kampanju", iznio cijeli niz pohvala na račun "hvalevrijednoga projekta" – čudi se Jozić. Posebno korisnim i važnim smatra Kovačecove tri-četiri stranice primjedaba i korisnih uputa autorima pravopisa, među kojima se ističu i pohvale tipa: vrlo korisna tablica ili izvrsno rješenje za pisanje velikim slovom zamjenica Ti i Tvoj iz poštovanja, što je, prema akademikovim riječima, dokinuo baš novosadski pravopis.
– Našim se prijedlogom ta srednjoeuropska tradicija ponovno vraća u pravopisnu normu – napominje Jozić te se pita: – O čemu je tu riječ ako u medijima čitamo da Razred odbacuje pravopis kao uzrok nemira i nereda u jeziku, a onda od tih istih akademika dobivamo pohvale, primjedbe i sugestije na tekst pravopisa!?
Trebamo dijalog
– Takvu reakciju akademika – kaže Jozić – nismo očekivali i zbog toga što su neki članovi Razreda u javnosti vrlo pohvalno govorili o našim pravopisnim rješenjima. "Mislim da je većina rješenja dobro odabrana. Osnovni moj dojam je pozitivan. Zaključio sam čitajući pravopis da on propisuje ono kako ja ionako pišem", nedavno je izjavio jedan član Razreda za filološke znanosti HAZU-a, čime smo dobili dosad najveći kompliment jer je taj akademik potvrdio da smo doista s našim pravopisnim rješenjima na dobrome putu.
Bit javne rasprave o radnoj inačici Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a, podsjeća Jozić, upravo je u konstruktivnom dijalogu svih jezikoslovaca i cijele hrvatske jezične zajednice o našim pravopisnim rješenjima. Očekivali smo, kaže, da se svi jezikoslovci uključe u javnu raspravu i iznesu svoja stajališta, a pogotovo smo to očekivali od članova Razreda za filološke znanosti HAZU-a.
– S velikim žaljenjem zaključujemo – razočarano objašnjava Jozić – da Izjava Razreda za filološke znanosti HAZU-a nema odlike odziva na naš poziv na sudjelovanje u javnoj raspravi o prijedlogu novoga jedinstvenog hrvatskog pravopisa jer ne raspravlja ni o jednome pravopisnom pitanju, nego o tome je li inačica za javnu raspravu unijela nered, nemir i nestabilnost u jezična pitanja. Smatramo da javna rasprava o bilo kojemu pitanju, pa tako i o pravopisu, društvu može donijeti samo dobrobit i korist, a ne unijeti nered, nemir i nestabilnost. Da se stručna i opća javnost češće upita za mišljenje, vjerojatno bi i mnoga druga otvorena pitanja u hrvatskome društvu lakše došla do zadovoljavajućega odgovora.
>>Grješka i ne ću idu u povijest, vraćaju se greška i neću?
>>Jezikoslovka Ham: Ne može narod odlučivati kako moramo pisati