NEUSPJELI DOGOVOR O PLAĆAMA

HNS zaprijetio: Ili nastavak reforme i veće plaće učiteljima ili izlazimo iz koalicije!

Foto: Dusko Jaramaz/Pixsell
Ilustracija, štrajk
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Sanja Sprem i Branimir Mihalinec
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Ivan Vrdoljak
09.10.2019.
u 18:27
Kao i s Lovrom Kuščevićem, Plenković mjesecima odugovlači i s povećanjem plaća učiteljima. Ostali u Vladi su statični, bave se reformama datuma blagdana, a ne suštinskim pitanjima i mi u HNS-u smo predugo bili strpljivi! Umjesto da HDZ-ovi ministri uhvate naš reformski tempo, HDZ nas usporava i koči. Pod alibijem stabilnosti financija ne ulaže se u školstvo, kažu u vrhu HNS-a
Pogledaj originalni članak

Osnovne i srednje škole sutra štrajkaju, nakon što su danas sindikati odbili Vladu koja im je dala ponudu s nižom povišicom od one koju su tražili i za koju su dobili podršku od HNS-a. Neuspjelo mirenje Vlade i školskih sindikata tako bi moglo rezultirati raspadom vladajuće koalicije. Stranački vrh HNS-a, neslužbeno doznajemo, odlučio je: ili nastavak reforme i veće plaće učiteljima ili izlazimo iz koalicije!

I predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak u srijedu je navečer izjavio da zastupnici HNS-a neće glasati za proračun za 2020. u kojemu neće biti predviđeno povećanje koeficijenata za 4,3 posto za prosvjetne djelatnike, te da samim time HNS nema što raditi u Vladi.

Povećanje koeficijenata i plaća učiteljima prioritet je HNS-a, izjavio je Vrdoljak nakon sastanka stranačkog vodstva.

Vlada ponudila rast dodataka

Sindikati su tražili rast koeficijenta složenosti poslova za 6,11%, a Vlada im je ponudila povećanje dodatka od 2% od 1. listopada i 2% od 1. lipnja 2020. godine. Vladina ponuda proračun bi u idućoj godini koštala 250 milijuna kuna, a u punoj primjeni 2021. čak 320 milijuna kuna godišnje, a sindikalni zahtjev “težak” je 400 milijuna kuna. To je, kažu u HDZ-ovu dijelu Vlade, zadnja ponuda koju mogu dati, pri čemu ističu da se ne pregovara o koeficijentima nego isključivo o dodacima. HNS odgovara da mu je politički prioritet reforma obrazovanja, a dio te reforme su i veće plaće učiteljima. Zato su, kako otkrivaju naši izvori iz stranke, donijeli političku odluku da šest HNS-ovih zastupnika neće podržati proračun i izići će iz koalicije ako proračun za 2020. ne obuhvati dodatno povećanje od četiri posto.

– Kao i s Lovrom Kuščevićem, Plenković mjesecima odugovlači i s povećanjem plaća učiteljima. Ostali u Vladi su statični, bave se reformama datuma blagdana, a ne suštinskim pitanjima i mi u HNS-u smo predugo bili strpljivi! Umjesto da HDZ-ovi ministri uhvate naš reformski tempo, HDZ nas usporava i koči. Pod alibijem stabilnosti financija ne ulaže se u školstvo – kažu u vrhu HNS-a te podsjećaju da su zbog obrazovne reforme ušli u Vladu.

– Bilo je, vjerujte mi, puno teže ući nego što bi bilo izići iz Vlade – poruka je iz vrha stranke. Ostali koalicijski partneri nisu zabrinuti zbog HNS-ove najnovije prijetnje.

VIDEO Ministrica Divjak dala je izjavu o propalim pregovorima sa sindikatima

Šef HSLS-a Darinko Kosor kazao je da njegova stranka zbog toga što se ne povećavaju plaće učiteljima ne namjerava napustiti vladajuću većinu niti je to, kaže, ikada i postavila kao tezu, a drži da izići iz koalicije neće ni HNS.

– Mislim da politiku povećanja plaća u javnom sektoru treba voditi sustavno, a ne povećavati plaće onima koji se odluče na štrajk – kazao je Kosor.

Kažimir Varda iz stranke Bandić Milan 365 rekao je pak kako nije ni čuo da HNS prijeti te se pita što se dogodilo s dogovorom iz “Baltazara” da se čuva stabilnost Vlade.

– Ne znam zašto bismo izlazili iz koalicije. Mi smo u pregovorima o proračunu, tek će se o njemu raspravljati – kaže Varda i dodaje kako je očekivao da će ministrica Divjak smirivati situaciju. Šef SDSS-a Milorad Pupovac kazao je pak kako nema potpunu informaciju o sporu između HNS-a i Vlade, kako oni ne funkcioniraju po principu ultimatuma nego dogovora i kako će pričekati da se partneri nađu i rasprave situaciju.

Iz reakcija ostalih koalicijskih partnera može se zaključiti da većina vjeruje da će se i ovaj put situacija smiriti. U Banskim dvorima nitko nije protiv boljih primanja učitelja i nastavnika, ali mogućnosti proračuna su limitirane na što i upozoravaju. Podsjetimo, zahtjevi svih sindikata javnih i državnih službenika narasli su na 2,7 milijardi kuna za 2020. pa je jasno da neće biti potpuno prihvaćeni.

Pitanje efikasnosti obrazovnog sektora dosad nije otvarano, ali činjenica da u Hrvatskoj na 11 učenika radi jedan nastavnik te da je u prosjeku u razrednom odjelu u osnovnoj školi 18,6 učenika daje podlogu za razgovor o broju zaposlenih u obrazovnom sektoru. Sanja Šprem iz Sindikata hrvatskih učitelja ističe da ne mogu učitelji biti najslabije plaćena javna služba. Roditelje i učenike moli za razumijevanje.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic

Sindikati traže razumijevanje

– Štrajk nije protiv učenika i roditelja, već borba za bolje obrazovanje i bolju budućnost te borba za dostojanstvo u Hrvatskoj – kazala je Šprem. Ministrica Divjak nije skrivala ljutnju neposredno nakon neuspjeha mirenja, a kasnije je izjavila kako Vlada tek treba dokazati da je prihvatila obrazovanje kao prioritet.

– Treba uzeti u obzir da je status učitelja i nastavnika dio reforme. Na taj status utječe materijalni status i prepoznavanje najboljih koji vuku sustav naprijed – rekla je Divjak. Za razliku od tvrdnje ministra Josipa Aladrovića koji je rekao da koeficijent složenosti poslova nije bio predmet pregovaranja, Divjak kaže da su od početka pregovora koeficijenti složenosti poslova bili tema. Ministar Aladrović istaknuo je da je sindikatima ponuđen alternativni pristup koji bi poboljšao status učitelja i profesora te da postoji daljnja prilika za razgovor. Naime, u petak će se pregovarati o dodatku temeljnom kolektivnom ugovoru.

'BULJI U NETFLIX, U KAMPANJI GA IGNORIRALI...'

Ponižavajući posljednji dani u uredu američkog predsjednika: Kako je Biden ostao usamljen i nepoželjan

Bidenov se život dramatično promijenio u posljednja tri mjeseca. Nakon što je ušao u godinu inzistirajući da je dovoljno spreman da se ponovno kandidira i pobijedi Trumpa, Biden je ipak odustao od predsjedničke utrke 21. srpnja, podržavši Kamalu Harris za predsjednicu.  Tada je u roku od samo nekoliko sati, Biden (81) - prestao biti relevantan

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 49

Avatar dr._Vrapčello
dr._Vrapčello
18:58 09.10.2019.

Sve se natječete i lomite jedan drugom noge, Pupovac i Vrdoljak, tko će prije napustiti koaliciju. Hajde napustite! Učinite barem jednu dobru stvar za Hrvatsku otkad postojite na političkoj sceni.

ST
stefj
19:09 09.10.2019.

Ajde, neka izađu iz koalicije i idemo na izbore. Ajde... Možda je to prilika da se riješimo gomile i gomile uhljebljenih po HNS-ovim linijama...

IH
iron.hide.54966
18:54 09.10.2019.

Opet? Daj već izađite jednom!