Vraćao sam se sa službenog putovanja u Požegu. Odjednom je iz šume pred mene iskočila srna. Bila je preblizu i nisam je uspio izbjeći. Srećom, nisam je ubio. Razbijeni su mi farovi i oštećena hauba na novoj hondi, ali nisam ni pokušao naplatiti štetu od osiguranja. Znam da to kod njih ide jako teško – govori Brođanin Dražen B.
Sudar i s jastrebom
Da njegov slučaj nije usamljen govori podatak da se u Hrvatskoj u razdoblju od 1. siječnja do 31. listopada dogodilo čak 2135 sudara sa životinjom na cesti. Najviše je bilo naleta automobila na srneću divljač, ali su evidentirani i slučajevi sudara s fazanom, jastrebom te s domaćim životinjama. Sudari sa životinjama najčešći su na prometnicama u nenaseljenim šumskim područjima. Na automobilima se štete broje u milijunima kuna godišnje, a u stradaloj divljači u stotinama tisuća kuna. Policija podsjeća da je za štetu nastalu od naleta na domaće životinje odgovoran vlasnik, koji će u tom slučaju biti prekršajno prijavljen. Ako se, pak, vozač nije pridržavao prometnih propisa ili je vozio prebrzo, odgovarat će on sam. Prema riječima voditelja prodaje u Uniqa osiguranju Zorana Brandta, takvi sudari nisu pokriveni običnim osiguranjem od automobilske odgovornosti, već posebnim paketom ili kaskom. Međutim, propisi nalažu da svaka lovna jedinica mora imati zakonsko osiguranje i odgovornost prema trećim osobama na svom području.
– Ako naletite na divljač na cesti, morate pozvati policiju kako bi napravila zapisnik i procijenila štetu. Odštetni zahtjev tada se isporučuje nadležnoj lovnoj jedinici, odnosno lovačkom društvu, koje je dužno podmiriti štetu – pojašnjava Brandt. Lovci takvu praksu smatraju problematičnom.
– Kao prvo, divljač je vlasništvo države, a lovačka društva kroz godišnju lovozakupninu koju plaćaju dobivaju određenu kvotu za odstrel divljih životinja. Kao drugo, divljač se slobodno kreće i izvan ograđenih lovišta i ne mogu je lovci kontrolirati – kazao je Ivica Budor, tajnik Hrvatskog lovačkog saveza.
Napomenuo je da je u Hrvatskoj ustaljena praksa da lovačka društva gube sudske sporove i plaćaju odštetu vozačima, dok je u drugim zemljama to regulirano kroz redovita osiguranja koja plaćaju vlasnici automobila. Što se načina osiguranja tiče, Budor kaže da svaki lovački savez sam sebi regulira način osiguranja. Primjerice, 32 lovačke udruge u Krapinsko-zagorskoj županiji za osiguranje od nesreća osiguravajućim društvima plaćaju od 8 do 15 tisuća kuna godišnje.
Lažiraju sudar s divljači
– U Savezu smo to objedinili da bismo prošli jeftinije, pa tako osiguravajućim društvima svi zajedno plaćaju više od 400 tisuća kuna na godinu. Sve štete koje vozači na zagorskim cestama naprave, pokrivaju nam osiguravajuća društva – pojasnio je Ivan Halapir, predsjednik LS-a Krapinsko-zagorske županije.
Njegov kolega Ivica Budor napominje da je osnovni problem naleta na divljač uglavnom brza vožnja.
– Međutim, uglavnom nema tragova kočenja i u policijski zapisnik ne unosi se brzina. Nije rijetkost ni da ljudi prijavljuju nalet na divljač i kad je nema – naglasio je tajnik HLS-a. Takve slučajeve zabilježili su i u Međimurskoj županiji.
– Bilo je i namještaljki, od toga da je vozač zalijepio na oštećenje na vozilu srnine dlake, do toga da je pregazio psa, a došao je s pričom da je naletio na srnu – rekao je Mladen Lacković, tajnik tamošnjeg LS-a.
Decki, dodjite voziti u zapadnu Kanadu pa pokusajte pogaziti Moosa (jelen lopatar) pa da vidimo sto ce vam ostati od auta.