Radimo 10 godina manje od Šveđana

Šveđani i Nizozemci imaju najdulji očekivani radni vijek u EU pa u prosjeku rade 42 godine, odnosno 41 godinu, a nasuprot njima Hrvatska se nakon Italije ubraja u zemlje s najkraćim očekivanim radnim vijekom. Dok u prosjeku hrvatski građani rade 32,5 godina, prosječan radni vijek Talijana pola je godine kraći. To što je u Hrvatskoj prosječan radni vijek građana čak deset godina manji od onog u Švedskoj posljedica je niza ekonomskih, kulturnih i društvenih razlika.

Uređena radna prava

Prema podacima Eurostata, očekivano prosječno trajanje radnog vijeka u EU lani je iznosilo gotovo 36 godina. Očekivano, muškarci su u prosjeku radili dulje od žena, nakupivši 38,3 godine radnog staža, a žene 33,4 godine. No i žene ostaju dulje na tržištu rada nego nekoć jer su prije dva desetljeća muškarci u prosjeku radili čak sedam godina dulje od žena. Švedska i Nizozemska jedine su zemlje u Europskoj uniji u kojima radni vijek u prosjeku traje dulje od 40 godina, nakon njih slijedi Danska, u kojoj očekivani radni vijek traje 40 godina, zatim Njemačka, u kojoj se u prosjeku radi 39,1 godinu.

Inače, Hrvati u prosjeku žive 78 godina, no to ne znači da su i dobrog zdravlja jer muškarci u Hrvatskoj u prosjeku u dobrom zdravlju žive 56,5 godina, a žene 58,5 godina! No ne odlaze kod nas svi građani prerano u mirovinu samo zbog lošijeg zdravlja, osobito u odnosu na Šveđane, nego i zbog niza drugih razloga. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije upozorava da je kod nas prosječan radni vijek kratak i zato što se ne potiče dulji ostanak ljudi na tržištu rada niti se mirovine bitno snižavaju ranijim odlaskom u mirovinu.

– Mirovine su kod nas male, ali su za ljude siguran prihod pa računaju da će radije nešto raditi na crno ili čuvati unučad. Problem je kod nas i mala povezanost između visine mirovine i doprinosa koji se plaćaju tijekom radnog vijeka pa ljudi više cijene i tu malu mirovinu od upitne plaće, svjesni da se kod nas na tržištu rada ne cijeni radno i životno iskustvo jer svi traže mlađe radnike. S druge strane, naravno da je radna etika u Švedskoj, Danskoj i Njemačkoj neusporediva s našom, ali i da je jednostavno ljepše raditi u tim zemljama jer je riječ o uređenim društvima sa snažnim sindikatima i jakom zaštitom radnih prava – govori Bejaković.

Prosječan životni vijek hrvatskih građana tri je godine kraći od prosjeka Europske unije, u kojem građani u prosjeku žive 81 godinu. Nakon Italije i Hrvatske najkraći radni vijek u prosjeku imaju Grci, 33,2 godine, zatim Belgijci i Poljaci, 33,6 godina.

Mediteranci slični

– I mi i Talijani i Grci slični smo i jednako dugo živimo. Sve su to države u kojima su mirovine male, ali država zato omogućuje građanima raniji odlazak u mirovinu. Kratak radni vijek kakav mi imamo nije dobar s financijskog aspekta ni za državu ni za građane kojima su mirovine male. Iako ljudi, kad odlaze u mirovinu, kažu da ih odlazak u mirovinu veseli, kad se nađu u mirovini, nezadovoljni su, osobito muškarci. Ne osjećaju više da su potrebni društvu – govori Bejaković.

U usporedbi s 2000., očekivano prosječno trajanje radnog vijeka u 2019. bilo je veće za sve države članice Europske unije, s izuzetkom Rumunjske u kojoj se prosječan radni vijek skratio za dvije godine. Najveća povećanja od 2000. do 2019. u trajanju radnog vijeka zabilježena su na Malti (7,6 godina), u Mađarskoj (6,9 godina) i Estoniji (5,6 godina), a najmanja povećanja u Danskoj (1,7 godina) i Grčkoj (1,8 godina).