OSAM PREMINULIH

Podaci Stožera: U Hrvatskoj zabilježeno 46 novih slučajeva zaraze

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Šibenik: Interes za testiranje na COVID-19 svakim danom sve je manji
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Zagreb: Covid odjel u KB Dubrava
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Šibenik: Testiranje na covid ispred ZZJZ Šibensko-kninske županije
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Zatvoreni centar za brzo testiranje na Covid-19
22.08.2022.
u 11:53
Među njima su 603 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je su respiratoru 22 pacijenta
Pogledaj originalni članak

U posljednja 24 sata zabilježeno je 46 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 5.537

Među njima su 603 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je su respiratoru 22 pacijenta. 

Preminulo je osam osoba. 

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 1.206.633 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 16.579 preminulo, ukupno se oporavilo 1.184.517 osoba od toga 1.030 u posljednja 24 sata. 

U samoizolaciji su trenutno 3.454 osobe. 

Do danas je ukupno testirano 5.111.776 osoba, od toga 468 u posljednja 24 sata. 

Zaključno s 21.8.2022 utrošeno je 5.267.978 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,59% ukupnog stanovništva, odnosno 70,86% odraslog stanovništva. Na dan 21.8.2022 utrošeno je 5 doza cjepiva, a od toga je 1 osoba cijepljeno prvom dozom. Zaključno s 21.8.2022 2.317.049 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.247.121 osoba (2.043.118 osoba cijepljeno s dvije doze te 204.003 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 68,83% odraslog stanovništva.

>> VIDEO Nevjerojatna priča s Hvara: Par se posvađao, žena otišla pa prijavila mužev nestanak, tražio ga i HGSS

OPREZ U TUMAČENJU RAZLIKA

Zašto je Hrvatska osma u svijetu po smrtnosti od COVID-19 na milijun stanovnika? 'Statistika je neujednačena'

Razlike postoje u metodologiji prikupljanja podataka, u definiciji bolesti koju koriste pojedine zemlje, u demografskim razlikama stanovništva pojedinih država, u teretu kroničnih bolesti i prevalenciji rizičnih čimbenika između zemalja. Razlikovati se mogu i vrste epidemioloških indikatora koji se koriste za prikaz podataka, trendovi širenja pandemije u vremenu, preventivne mjere te zdravstvena pismenost stanovništava i posljedično (ne)prihvaćanje tih mjera. No, razlikovati se mogu i zdravstveni sustavi prema svojoj razvijenosti i dostupnosti zdravstvene zaštite.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.