Podivljala Sava rušila je sve pred sobom i odnosila živote

Veliki plastični traktor, ruksak s igračkama njezina četverogodišnjeg sina, prslučić od njegove narodne nošnje i njezina zelena haljina bilo je sve što je iz obiteljskog doma u Rajevu Selu spasila Željka Pauljković. Sve što su njezini roditelji zaradili tijekom desetljeća teškog rada u Njemačkoj sve dok četiri godine unazad nisu potpuno završili s opremanjem kuće... sve je u trenutku odnijela nabujala Sava. Kada se povukla, danima kasnije, iza sebe ostavila je pustoš, čistu destrukciju, a na zidove i podove njezina doma nanijela je guste i obilne količine mulja. Njezina kuća, naime, nalazi se samo dvjesto metara od mjesta gdje je popustio nasip, odakle je podivljala Sava počela rušiti sve pred sobom...

Ujedinjeni u solidarnosti

Željka je tek jedna od tisuća žitelja županjske i brodske Posavine koji su tog proljeća 2014. vodili bitku s podivljalom riječnom bujicom. Nasip kod Rajeva Sela i Račinovaca popustio je 17. svibnja 2014. u 12 sati i 15 minuta, kad je Sava poplavila ta dva mjesta i Gunju i prouzročila goleme štete, a djelomice su bila poplavljena i mjesta Đurići, Strošinci, Soljani i Posavski Podgajci.

U Bosni i Hercegovini, Srbiji te u dijelu Hrvatske, osobito u Slavoniji, pale su vrlo velike količine kiše koje su dovele do katastrofalnih poplava, najvećih u znanoj povijesti, odnosno u zadnjih 120 godina koliko postoje meteorološki podaci. U regiji su poplave odnijele više od 60 ljudskih života, kao i tisuće životinja, uništile su više od 100 tisuća kuća i objekata, a pokrenuto je oko tri tisuće klizišta. Velika opasnost bile su i mine jer su poplave “preselile” mnoga minska polja. U poplavi u Hrvatskoj poginulo je dvoje ljudi iz Rajeva Sela, a šteta je procijenjena na gotovo 1,7 milijarda kuna. No, tih dana, Hrvatska je ujedinjena u solidarnosti sa stanovnicima poplavom poharanih krajeva zemlje, a Večernji izlazi s donatorskim brojem Crvenog križa 0609011 – na naslovnici. S poplavljenima bila je i naša novinarka Marina Borovac. “Po drugi put u 84 godine, koliko ih Lovro Valent ima na plećima, osjetio je starina iz Gunje zlu kob rijeke Save. Prvi je put to bilo osamdesetih, kada je rijeka progutala njegova osmogodišnjeg sina. Drugi put bilo je to ovaj vikend kada je ostao bez krova nad glavom. Nemoćan i sam, smjestio se Valent na jedan od kreveta na napuhavanje u školskoj sportskoj dvorani u Cerni, kakvih je ovdje stotina. Prisjetio se tu s mukom kako je ove subote spašavao živu glavu. Sa sobom ništa nije uspio ponijeti. Nije mu se išlo. Kuća napravljena od blata još davne 1956. bila je sve što je imao. Valjda je sudbina tako htjela da prošle godine pokopa i svoje drugo dijete, kćer. Ostao mu je, kaže, još unuk, za kojeg ne zna gdje je i kako je”, piše Marina Borovac.

Ne samo novinari, u Slavoniju su pohitali svi: HGSS-ovci, aktivisti, studenti, hrvatski branitelji, nezaposleni građani, kao i oni koji su otvarali bolovanja ili uzimali godišnje odmore kako bi pomogli ljudima u nevolji. Otpočelo je i prikupljanje humanitarne pomoći za poplavljene hrvatske krajeve, ali i susjedne zemlje. Najviše se traže voda, dječja hrana i higijenske potrepštine. Grad Otok pokraj Vinkovaca prihvatio je i zbrinuo 1536 osoba iz Gunje, Rajeva Sela, Račinovaca, Posavskih Podgajaca, Vrbanje, Drenovaca, Strošinaca, Đurića i Topole. U obiteljskim kućama stanovnika Otoka nalazi se 1331 osoba, a u Komletincima ih je 205, potvrdio nam je gradonačelnik Josip Šarić.

GALERIJA Probijeni nasipi preplavili najistočniji dio Vukovarsko-srijemske županije

Prva dva autobusa s humanitarnom pomoći iz Splita, koja su uputile Udruge veterana 4. gardijske i Specijalne policije BATT-a, stigla su u Županju samo tri dana nakon katastrofe. – U ovim trenucima prikupljeno je jako puno odjeće, a nedostaju pelene za odrasle, gumene čizme, plastično posuđe... – upozoravaju iz Crvenog križa. Brojni Dalmatinci nude i svoje kuće, stanove i apartmane za smještaj. Javljaju se i brojni volonteri koji žele sudjelovati u sanaciji šteta. Hrvatski klubovi, organizacije i misije iz cijele Europe i prekooceanskih zemalja pokrenuli su akcije prikupljanja pomoći za poplavom ugrožena područja u Slavoniji i susjednoj BiH. Glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić Vaso diže stranačku vojsku HDZ-a. U pismu koje je poslao svim HDZ-ovim odborima traži da se svi uključe u humanitarnu akciju te da se prikupljena pomoć proslijedi Crvenom križu. Grad Zagreb pomoći će stanovništvu na poplavljenim područjima istočne Hrvatske s ukupno tri milijuna kuna, odlučio je gradonačelnik Milan Bandić, a o tome je izvijestio Gradsku skupštinu.

I brojne kompanije pružaju pomoć u poplavljenim područjima. Više od 500 Agrokorovih zaposlenika danonoćno na terenu pomaže ugroženima te partnerima i kooperantima. Koncern Agrokor donirao je i robe u vrijednosti više od šest milijuna kuna. Zagrebački Dukat i njegovi zaposlenici donirali su više od 15 tona trajnog mlijeka. Pomoć – i za BiH i Srbiju – šalje i Westgate Shopping City, HUP Zagreb te još niz tvrtki iz RH – HT, VIP, Tele2, Badel 1862, PBZ, Zagrebačka banka, Konzum, Croatia osiguranje, Podravka, Hrvatska poštanska banka, Unicredit Fundation, Savez za energetiku Hrvatske, KHL Medveščak, Allianz, AZ fondovi, Rikardo, Vindija, HEP, Bisnode, Erste & Steiermarkische banka, Spar Hrvatska, PharmaS, Dukat, Lagermax AED Croatia i drugi.

Hrvatska pomaže, ali i slavi svoje heroje koji su pritekli u pomoć nastradalima. Među herojima su tzv. mali, obični ljudi koje su Večernjakovi reporteri zatekli u poplavljenim i gotovo potpuno napuštenim područjima. U Rajevu Selu naišli su na Roberta Bosaka, većinskog vlasnika Vinkovačke televizije, u kupaćim gaćama sa svojim prijateljima, također ljubiteljima životinja, kako iz zatvorenih dvorišta spašavaju napuštene pse...

Još vidljive posljedice

Jer, ne samo val nabujale rijeke, Hrvatsku je tih dana preplavio i val emocija, piše naš novinar Marinko Jurasić. “Milijunima građana ovih dana nije lako gledati dijete bez igračke jednako kao i muškarca izboranih ruku i lica od višedesetljetnog teškog rada na suncu i kiši kako puca pod naletom emocija kad mu pogled skrene na vrećicu u kojoj mu je sav imetak preostao u smiraju njegova života. Samo da ovaj val što dulje potraje! Val solidarnosti i dobrote, dostojan veličine nesreće, tek će trebati onima kojima je život postao bujica. Očito se morala dogoditi takva nepogoda da sa svih nas spere ono po čemu je čovjek čovjeku vuk kako bi ostalo samo ono po čemu je čovjek čovjeku čovjek. Jeste li primijetili kako ovih dana nije važno tko je Srbin, musliman ili Hrvat, mlad ili star, ovog ili onog spola ili roda, navija li za Dinamo, Osijek, Rijeku ili Hajduk, ustaše ili partizane, nestale su mnoge granice koje su nas dijelile i postalo nam je važno samo pružiti ruku živom biću u nevolji. I veliki i mali, i slavni i anonimni, i moćni i nemoćni, i bogati i siromašni ujedinili su se u mislima i djelima s unesrećenima”, zaključio je naš novinar.

S konferencije za medije, održane prošlog proljeća u povodu pete godišnjice katastrofalne poplave u Posavini, poručeno je da je učinjeno mnogo, ali ne dovoljno, te da je nužan daljnji angažman države i njezinih struktura u saniranju posljedica poplave koje su još vidljive i znatno otežavaju život stanovništvu. Ni pet godina nakon poplave još nisu obnovljene sve kuće, zbog čega je 750 privatnih tužbi podneseno protiv države zbog nematerijalne štete, no donesene su samo dvije pravomoćne presude i obje u korist tužitelja. U toj najslabije razvijenoj općini, najslabije razvijenog dijela Hrvatske, dvije tvrtke zatvorile su vrata, a 120 ljudi ostalo je bez posla pa su lokalni čelnici tom prilikom pozvali Vladu da reagira i u Gunju pošalje pomoć kako bi se što prije pokrenule gospodarske aktivnosti na nekad poplavljenom području. Reakcija se i danas čeka.