Sudeći prema svim američkim anketama, srijeda je trebala biti jednostavan dan: i u Hrvatskoj bi ljudi na tržnicama i u kafićima ujutro uzeli svoj primjerak novina i komentirali normalnost ili bezličnost, već kako tko, novog američkog predsjednika Joea Bidena. Pristaše trenutačnog američkog lidera Donalda Trumpa vjerovali su pak da postoji dovoljan broj tzv. sramežljivih birača koji ne žele anketarima koji ih salijeću i gnjave reći da će glasati za aktualnog predsjednika zato što je to u mnogim dijelovima SAD-a relativno nepopularno. Trump svoje pristalice ima i na hrvatskoj desnici, oni ga najčešće vide kao borca protiv globalističke ili ljevičarske moralističke i kulturne hegemonije, i to unatoč ulozi koju je Biden imao za Hrvatsku u 1990-ima, a zbog koje ga diplomati iz tog razdoblja opisuju kao “hrvatskog prijatelja”. No, jednostavna srijeda pretvorila se u neočekivanu dramu koju s uzbuđenjem, sad već danima, ne prate samo Amerikanci, nego i cijeli svijet, pa tako i Hrvatska.
U trenutku nastajanja ovog teksta, u petak ujutro, još se nije znalo tko je pobijedio na izborima. Biden je bio mnogo bliže pobjedi, ali je još nije bio dosegao. Ove godine pažljivi američki mediji Trumpa nisu toliko lako otpisivali, niti su ga podcjenjivali. Anketari jesu, i time su si možda i nepovratno pucali u noge. Ankete napravljene tako povećale su nepovjerenje koje desnica ima prema glavnom medijskom narativu, što će pridonijeti polarizaciji društva. Ispod prilično glamurozne površine američkih izbora vrije: pojavljuju se naoružani Trumpovi pristaše koji ispred biračkih odbora u Arizoni viču “Fox News je sranje” (ta je mreža prva proglasila pobjedu Bidena u toj državi), u velikim gradovima vlasnici masovno dižu barikade i zaključavaju trgovine i lokale da Trumpovi protivnici u slučaju njegove pobjede ne provale u njih i opljačkaju ih. Na marginama prosvjeda protiv rasizma, tijekom ovog ljeta nemira izgubljeno je više desetaka života, a toliko su se pljačkaši i trgovci dobro upoznali da su, piše New York Times (NYT), neki od potonjih daske na svojim dućanima ovaj put zavili drukčijim vijcima nego ljetos. Tada su prosvjednici točno znali čije daske imaju kakve vijke i kako ih skinuti. Materijalna šteta ove godine za trgovce je između jedne i dvije milijarde dolara.
Amerika je polarizirana, gotovo su svi mediji stranački svrstani, i to je odavno prestala biti floskula, a postala realnost.
Ne čudi da je poznati voditelj CNN-a Don Lemon prije nekoliko dana u eteru svoje emisije rekao da je morao iz svog života izbaciti, kako kaže, nerazumne prijatelje koji podržavaju Trumpa.
“Morao sam ih se riješiti, pretjerali su. Mislim da moraju pasti na dno kao ovisnici. Moraju željeti pomoć, moraju željeti znati istinu, moraju željeti biti odgovorni ne samo za tuđe živote, već i za svoj”, rekao je Lemon i izazvao žestoke kritike.
– Nekada je bilo drukčije: mogao si se ne slagati s nekim i svejedno biti prijatelj s osobom s kojom ne dijeliš poglede. To je rijetkost u ovoj političkoj klimi. Prijateljstva, pa čak i obitelji, raspala su se zbog drukčijih političkih pogleda – govori za Večernji list Nichola Gutgold, profesorica komunikologije na sveučilištu Penn State u Pennsylvaniji.
Mnogi smatraju da ih političari svjesno pokušavaju podijeliti. Desnica optužuje demokrate da sve s kojima se ne slažu optužuju za rasizam i homofobiju, no sam demokratski predsjednički kandidat Joe Biden većinom je izbjegao te optužbe. S druge strane, Trumpu se spočitava da stalno dolijeva ulje na vatru. Predsjednikov bivši ministar obrane Jim Mattis to je dobro sažeo.
“Donald Trump prvi je predsjednik u mojem životu koji ne želi ujediniti Amerikance, niti se uopće pretvara da to pokušava”, rekao je Mattis.
Profesorica Gutgold naglašava da retorika dvojice kandidata ne može biti drukčija.
– Trump je vrlo živopisan govornik koji često ljudima dijeli etikete. Kandidatkinju za potpredsjednicu Kamalu Harris nazvao je “čudovištem”. Rekao je da želi otpustiti Faucija (glavnog epidemiologa Anthonyja Faucija, nap. a.). Na njegovim se skupovima okupljao velik broj ljudi, nije bilo socijalnog distanciranja i vrlo je malo okupljenih nosilo maske. S druge strane, Joe Biden nosio je masku, kao i Kamala Harris, te su inzistirali da i sudionici skupova nose maske, da se socijalno distanciraju, a imali su drive-in skupove. Bidenova je retorika usto bila inspirativna i ambiciozna – nastavlja profesorica Gutgold.
Zbrka s brojenjem glasova
Ona živi u Pennsylvaniji, jednoj od ključnih država koje Amerikanci nazivaju “ljubičastima”, “bojišnicama” ili pak “neopredijeljenima”. To su one rijetke za koje se unaprijed ne zna za koga će glasati, za razliku od primjerice većine južnih (republikanci) ili pak onih na Istočnoj i Zapadnoj obali (demokrati). Njujorčani znaju da većina njihovih susjeda glasa za Bidena. U Pennsylvaniji se broje glasovi, i očekuje se da će utrka biti vrlo neizvjesna. Živjeti u jednoj od tih država istodobno je uzbudljivo, ali i stresno, pojašnjava nam profesorica.
Samu utrku i brojenje glasova opisuje kao iznenađenje za mnoge Bidenove birače koji su očekivali da će lagano pobijediti.
– Neki smatraju da su izjednačenim rezultatima pridonijeli skriveni Trumpovi birači iz 2016. godine te Trumpov “sprint” kako bi održao više skupova u posljednjih nekoliko dana kampanje – pojašnjava nam profesorica.
Trump je tijekom brojenja glasova stalno naglašavao da je pokraden te da su izbori namješteni protiv njega. Taj osjećaj imaju mnogi konzervativci, a sam je Trump promijenio Republikansku stranku. Uoči izbora Večernji je list razgovarao s Andrewom Courtom, Njujorčaninom i jednim od Trumpovih birača. Javio nam se i nakon izbora te smatra da su izbori bili pošteni, no u nastavku ima “ali”.
– Šteta što države poput Pennsylvanije nisu uspjele izbrojiti glasove istom brzinom kao Florida. Predsjednik Trump bio je u pravu da se u nekom trenutku pobjednik treba proglasiti i ne može se čekati da se baš svaki zakasnjeli glas poštom izbroji. Ova godina očigledno postavlja pred nas posebne okolnosti, ali mislim da glasanje poštom podiže mnoga pitanja za stabilnost američkog demokratskog procesa – govori nam Court, po zanimanju videoproducent.
Najveći su gubitnik ovih izbora tvrtke za ispitivanje javnog mišljenja koje proizvode ono čega će se većina Amerikanaca ubuduće groziti, a neki i kompletno kloniti – rezultate anketa. Ove su godine ankete gotovo svih tvrtki, uključujući i onih koje su ih radile za konzervativni Fox News, toliko podcijenile broj Trumpovih birača da će vjerojatno uslijediti neka vrsta reakcije javnosti, a zbog poraza anketara u ovoj kampanji, novinari će možda morati zanemarivati taj alat. Kako govore dobro upućeni Amerikanci, čak su i stranačke ankete, koje nisu bile javno prezentirane, ozbiljno pogriješile. Tvrtke su rekle da su promijenile metodologiju u odnosu na 2016. godinu, ali je rezultat bio jako loš.
Prijezirnost medija
Prosječne su ankete tako, prema analitičarima iz Real Clear Politics, u Ohiju davale Trumpu vodstvo od jedan posto, a vodio je s prednošću od osam posto. U Iowi je Trump gubio dva posto, a trijumfirao je s udobnih 8 posto (šokantnih deset posto razlike). U Floridi je Biden bio favorit za 2,5 posto, a izgubio je za 3,5 posto. Washington Post i televizija ACB objavili su da u Wisconsinu, prema anketi, Biden vodi 17 posto, a u toj je državi demokrat pobijedio za samo 0,6 posto. Dakle, pogreška od 16,5 posto. Ta jedna jedina anketa dokazuje potpuni slom metodologije anketara. Jedna anketa, ona za senatsku utrku, pokazivala je pak da u državi Maine demokratska kandidatkinja vodi ispred republikanske senatorice za 12 posto, a izgubila je za 7,5 posto. Riječ je o šokantno promašenoj anketi, čak za 20 posto. Valja još jednom naglasiti da su slične ankete objavljivali i konzervativni mediji.
– U sljedećim će mjesecima vjerojatno mnogo toga biti napisano o tome iz pera anketara i statističara koji o temi znaju mnogo više od mene. Dobivam osjećaj da se Trumpovi birači možda srame priznati svoje političke preferencije preko telefona. Izbori su se možda održali ovaj tjedan, ali ljudi su glasali tjednima, a individualne ankete možda daju samo statičnu sliku javnog mnijenja. Ponovno, to nije moje područje stručnosti, ali iz onoga što znam, to otežava definiranje jasne prognoze izbornih rezultata – nastavlja Court.
Naglašava da je “sasvim jasno” da su Trumpovi rezultati bolji od očekivanih znak da su njegove politike mnogo popularnije među građanima nego među novinarima i analitičarima.
– Trump je popularan baš zato što se suprotstavlja tradicionalnoj eliti. Tijekom izborne noći gledao sam CNN i prijezir prema Trumpu i njegovim pristašama bio je sveprisutan. Bilo je smiješno gledati te talente (novinarima ih neću zvati) kako govore da pobjeđuje Biden iako brojke na ekranu govore suprotno. Radio sam i sam u američkim mainstream medijima i mislim da su dobrano zaslužili nepovjerenje Amerikanaca – smatra naš sugovornik koji nam je još jednom vrlo elokventno pojasnio svoj pogled na Trumpovu popularnost. Neki su zbog nje zaključili da će trumpizam nadživjeti političku karijeru samog Trumpa.
– Svijet se brzo mijenja i mnoge je Trumpove glasače novi globalizirani neoliberalni poredak zaboravio. Gube radna mjesta zbog strane konkurencije, živote svoje djece zbog heroina, a svoje dostojanstvo zbog prijezirnosti medija koji ismijavaju njihove “nazadne” vrijednosti. Urbane elite, uključujući medije i IT sektor, imaju sve povlastice i koristi od ovog sustava pa nije nimalo čudno da se protive Trumpovu naporu za promjenu i ne mogu razumjeti zašto ga ljudi podržavaju – govori nam Court i nastavlja:
– Lako je zagovarati zaštitu okoliša kad možeš svake godine uživati u prirodi na luksuznom putovanju na skijanje. Lako je biti zagovornik imigracije kada ti indijski programer i domaćice iz Hondurasa čine život jeftinijim i lakšim. Lako je biti borac za društvenu pravdu kada su ti život vjenčanja u Palm Beachu, dok nasilje i propadanje obitelji uništavaju manjinske zajednice – smatra Court, dobro nam opisavši razmišljanja Trumpova glasača iz New Yorka.
– Bez obzira na to tko pobijedio ove godine, mislim da ćemo na Zapadu vidjeti samo sve više stanovništva skeptičnog prema tradicionalnoj eliti. Trump je okupio šarenu posadu “jadnih” (kako ih je jednom nazvala Hillary Clinton, nap. a.), od zagovornika nošenja oružja i radnika u naftnoj industriji pa sve do djece bogatih i “white trash” buntovnika. Svi oni zajedno čine tihu većinu u Americi 21. stoljeća – zaključuje naš sugovornik.
Ljevica je čisto zlo. Podrška Trumpu u borbi protiv tih razbojnika.