Ogorčeni smo ponašanjem ljudi koji svoj kućni i građevinski otpad ostavljaju u šumarcima, kažu Krapinci, apelirajući na nesavjesne susjede da s tim prestanu. Dolaskom proljeća smeće u prirodi dolazi do još većeg izražaja.
Blizina izvorišta
Osim što je ružno za vidjeti, uništava se priroda, a posebno ih smeta nekoliko divljih odgališta u naselju Strahinje u samoj prirodi, i to u neposrednoj blizini izvorišta vode podno Strahinjčice. Iz vodospreme u Strahinju vodom se napaja veći dio grada Krapine, a smeće, poput otpadnog građevinskog materijala, guma, plastike, te starih kućanskih aparata, može narušiti prirodna izvorišta, strahuju mještani Stahinja.
Unatoč tome što je uz cestu postavljena ploča s natpisom Zabranjeno odlaganje smeća, baš taj šumarak netko je izabrao da tu ostavi svoje smeće. Drugo smetište je uz sam potok, gdje se nalaze cijevi za vodoopskrbu.
No, u Krakomu nas uvjeravaju da otpad neće i ne može naškoditi vodi koja se iz vodospreme u Strahinju distribuira do korisnika. Naime, jedna od vodosprema nije u funkciji, što pak ne znači da se smeće može odlagati u blizini, kažu u Krakomu. – Što se tiče vodospreme koja nije u funkciji, ona je ovdje podno Strahinjčice na vodonosnom području napravljena prije šest godina. Voda bi se crpila iz triju izvorišta, a vodom bi se opskrbljivali potrošači Krapine, te općina Đurmanec i Petrovsko – kaže Damir Belošević, direktor Krakoma, dodajući da radovi kasne jer kasni i novac Hrvatskih voda.
Izlazi se na teren
– Što se tiče smeća, čim dobijemo dojavu naša ekipa izlazi na teren i to se sanira, ali uzastopno se pojavlju nova odlagališta – kaže Belošević. Otpad se najvjerojatnije dovozi pod okriljem noći.
Da sanacija divljih odgališta nije jednostavna potvrđuje i gradonačelnik Josip Horvat: – U protekle tri godine na području grada sanirana su 42 divlja deponija. Nakon što komunalni redar izađe na teren mora se napraviti troškovnik te utvrditi o kakvom se otpadu radi, jer se za taj posao koji obavlja naše komunalno poduzeće dobiva novac Fonda za zaštitu okoliša – kaže gradonačelnik Krapine Josip Horvat.
Direktor Krakoma Damir Belošević kaže da je ove godine već sanirano osam divljih odlagališta. Građani mogu svakodnevno svoj otpad dostaviti u Krakomovo reciklažno dvorište, te uz simboličnu naknadu svoj otpad deponirati na odlagalište Gorjak. Također, u gradu je i osam eko-otoka. Izgleda da sve to nije dovoljno, jer lakše je istovariti prikolicu pod okriljem noći.
Nije mi jasno zasto novinar nije pitao za misljenje Hrvatske vode i inspektrora zaštite okoliša. Siguran sam da bi i oni imali nesto za reci. Zagorci sjede na bogatstvu, a to ni ne znaju. Umjesto da flasiraju vodu koja izvire gotovo na svakom brdu, i prodaju je arapima za naftu i sl. , mi proizvodimo vino na nekonkurentnim povrsinama, spricajuci bez kriterija kemikalijama koje sve redom imaju mrtvacke glave na sebi, a sve to zavrsava u vodi ispod tih vinograda u nasim brdima i dolinama i na kraju u nama. Pogledajte pise vam da te kemikalije izazivaju niz smrtonosnih oboljenja. Onda jos i otpad. Potrebno je uvesti zatvorsku kaznu do nekoliko godina za unistavanje okoliša. Mozda to ljude trgne.