Podravci kroz velika vrata u visoku politiku

Vlasti su dolazile i odlazile, neostvarena obećanja gomilala su se, ali slijepo crijevo postajalo je sve veće. Kraj je to koji odavno (previše) hrvatski misli i diše, pa su ga jugounitaristi i njihovi žandari za prve Jugoslavije nesmiljeno tlačili, komunisti su ga pak dugo držali ustaškim, toliko da je i Tito do njega došao tek 70-ih godina.

U Domovinskom ratu dao je nemjerljiv materijalni i ljudski doprinos u obrani države, a da iz rata nije dobio nijednog generala, osim Đurđevčana Mladena Markača, ali po policijskoj liniji. Unatoč svim tim i drugim nedaćama, taj je kraj opstao, dao je Hrvatskoj i jedan od vodećih brandova, a sad mu možda dolaze najbolja vremena, povijesna prilika koja se ne smije propustiti.

Riječ je o Podravini, kraju koji se smjestio uz Dravu između Varaždina i Virovitice, s Koprivnicom kao mjesnom metropolom. Podravina i Podravci godinama su frustrirani zbog njihova zanemarivanja iz Zagreba, iako su djelomice i sami “krivi” jer su dobrim dijelom apolitični, pa su rijetki bili Podravci koji su dogurali do jačeg političkog položaja u Zagrebu. A i oni koji su se probili nisu imali baš previše uspjeha niti mogućnosti da nešto više učine za svoj kraj. Ili su ga jednostavno zaboravili.

No vremena se za Podravce očito mijenjaju. Štoviše, nije pretjerano reći da oni upravo sad na velika vrata ulaze u visoku politiku. Koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić već je drugi mandat i saborski zastupnik SDP-a, ali u oporbenim klupama, bez nekog prevelikog utjecaja u Zagrebu.

S druge strane, povratak je započeo dolaskom Damira Polančeca za potpredsjednika Vlade za gospodarstvo 2005., nakon ostavke Andrije Hebranga, da bi vrhunac bio ulaskom HSS-a u koaliciju s HDZ-om nakon nedavnih izbora, čime će s Polančecom na vlasti, u Vladi ili Saboru, biti i dosadašnji koprivničko-križevački župan i šef HSS-a Josip Friščić, stranke koja svoje najjače uporište još od osnutka ima upravo u Podravini. Dvojac je to koji se već davna upoznao kroz nogomet, da bi dosad najviše surađivali kad je Polančec bio u Podravki, a Friščić bio župan. Polančec ne krije kako je vrijeme da se i Podravci izbore za svoj kraj.

Vlastitom glavom
– Podravci su u svojoj biti pomalo apolitični i stoga ne iznenađuje što godinama u hrvatskoj politici nije bilo istaknutijeg Podravca. U našem je mentalitetu da znamo i volimo raditi, ali i “da se ne bi šteli mešati”... No očito da su se stvari danas tako posložile da će se to promijeniti. I to je dobro. Dobro za Podravinu prije svega jer uvijek je bolje vlastitom glavom donositi odluke o vlastitoj sudbini – naglašava Polančec.

S njime se slaže i Friščić, koji drži da je Podravina, unatoč svojevrsnoj izolaciji iz Zagreba, dosegnula maksimum svoga gospodarskog razvoja te da je za daljnji rast potrebno hitno ulaganje u novu infrastrukturu.

– Iako su Podravci bili prepušteni sami sebi, oni su znali usmjeriti svoje snage i razvijati se. Podravka se nije razvijala ni po kakvom državnom planu, a danas je jedan od rijetkih hrvatskih brandova. U vrijeme stvaranja Hrvatske Tuđman je imao niz suradnika Podravaca, Josipa Manolića, Đuru Srneca, Stjepana Sulimanca i druge, ali ubrzo su se nametnule neke druge strukture, pa smo mi i dalje ostali slijepo crijevo.

Tako smo došli do poražavajuće činjenice da je hrvatski prosjek vodoopskrbe bio 79 posto, a u nas tek 23 posto, što smo Damir i ja odlučili promijeniti te smo osmislili petogodišnji program koji je prihvatila dosadašnja vlada. Ovaj kraj ima gospodarski rast iznad deset posto, što je san mnogih, a za dalje nam je potrebna infrastruktura – upozorava Friščić.

Polančec napominje da je već za sadašnjeg mandata u Vladi puno učinjeno.

– U posljednjih se nekoliko godina puno projekata s lokalne ili regionalne razine podržalo iz državnog proračuna, kao gradnja novog krila opće bolnice, pročistač otpadnih voda, vodoopskrbni sustav, od stečaja je spašena Tvornica obuće Sloga, osnovane su nove poduzetničke zone na državnom zemljištu koje je prije toga preneseno u vlasništvo gradova... Zanimljivo je da su ti projekti odrađeni u mandatu vlade HDZ-a ili, ako baš hoćete, i u vrijeme kad sam bio potpredsjednik Vlade – ne krije Polančec i osobno zadovoljstvo učinjenim.

Ako se ostvare svi planovi, pred Podravinom je pravi gospodarski bum. Dobar dio tih projekata bit će unesen i u koalicijski sporazum HSS-a i HSLS-a sa HDZ-om, a neki od projekata dio su i izbornog programa HDZ-a za prošle izbore.

Konkretno, najvažniji projekti su nastavak gradnje brze ceste od Gradeca preko Križevaca do Koprivnice i mađarske granice, gradnja i modernizacija drugog kolosijeka pruge od Botova do Zagreba u sklopu nacionalnog projekta gradnje tzv. nizinske pruge, gradnja potpuno nove Podravske magistrale izvan naselja od slovenske granice do Iloka, prije nego što to učine Mađari s druge strane obale Drave.

Toplice i ribnjaci
– Tu je meni osobno vrlo bitan projekt gradnje geotermalne centrale u Kutnjaku, pa sušionice povrća za potrebe Podravke i izvoza, pa staklenici i plastenici za proizvodnju povrća i cvijeća, zatim nove toplice, ribnjaci. Naravno, važno je da Koprivnica napokon dobije pravu poduzetničku zonu i za to smo namijenili 125 hektara državnog zemljišta. Nastavit ćemo gradnju vodoopskrbnog sustava, ali i novih pročistača otpadnih voda, zatim škola i druge važne infrastrukture po našim mjestima – najavljuje Polančec.

Friščić drži da se mora promijeniti još nešto, a to je Inino plaćanje rente za iskorištavanje podravskog plina.

– Mi imamo pravo bogatstvo, godišnje od nas odlazi milijardu i 500 milijuna kubika plina, a od toga imamo samo 2,6 posto rente koja se dijeli po općinama u kojima su crpilišta. A s druge strane, iz istih nalazišta Inin suvlasnik MOL uzima plin i plaća 10 posto rente.

Drugim riječima, moramo se izboriti za adekvatnu rentu koju ćemo također staviti u funkciju razvoja toga kraja. Mi smo dosad imali puno razumijevanja za druge nacionalne projekte, podržavali smo spajanje hrvatskog sjevera i juga, ali sad je vrijeme da se uloži i u ovaj kraj koji ne može dalje bez novih investicija – dodaje šef HSS-a.

Tu je i neizbježna privatizacija Podravke. Još se ne zna kad će to biti, ali Polančec obećava: i kad se to dogodi, bit će to na “najtransparentniji mogući način i na korist razvoja tvrtke i interesa njezinih radnika”. Ako je suditi po njihovim riječima i najavama, Podravina će ubrzo postati kraj u koji će se ne samo masovno investirati nego će postati i kraj omiljen za življenje nadomak Zagrebu.