Putinov plan se polako ostvaruje: Što stoji iza nenadanog poljskog okretanja leđa Ukrajini?

Ruski predsjednik Vladimir Putin malo je tajio svoj plan da nastavi s pritiskom na Ukrajinu dok Zapad ne popusti. Nakon više od 500 dana njegovog napadačkog rata, sada ima razloga vjerovati da stvari funkcioniraju onako kako se nadao, čak i ako se događaji ne odvijaju onako kako je zamislio, piše politico.eu u svojoj analizi. Naime, vlade u Poljskoj, Estoniji, Slovačkoj i drugima u srednjoj i istočnoj Europi bile su među najvjernijim saveznicima Kijeva od prvog dana ruske invazije punog opsega. Osim što su slali oružje i pružali dobrodošlicu milijunima ukrajinskih izbjeglica, oni su bili najglasniji zagovornici Ukrajine na Zapadu, zalažući se za čvrst stav prema Moskvi usprkos nevoljkosti nekih drugih zemalja poput Francuske i Njemačke. Ali u situaciji suočavanja sa skorašnjim izborima ili drugim domaćim izazovima, neke od njih postaju nervozne zbog utjecaja Ukrajine koja će se jednog dana pridružiti Europskoj uniji, te se podrška počinje kolebati.

Najupečatljiviji primjer je Poljska, čiji je premijer Mateusz Morawiecki u srijedu najavio da će prestati isporučivati ​​novo oružje Ukrajini. Izjava je označila zapanjujuću eskalaciju u sporu između Kijeva i njegovog najbližeg susjeda EU oko isporuka žitarica za koje Varšava tvrdi da podrivaju proizvodnju poljskih poljoprivrednika. U Poljskoj su, naime, parlamentarni izbori zakazani za 15. listopada.

VEZANI ČLANCI:

"Ukrajina shvaća da posljednjih mjeseci ne graniči s Poljskom, već s poljskim izborima", rekao je za Politico Ivan Krastev, predsjedavajući Centra za liberalne strategije u Sofiji. Dakle, za sada su „glasovi stotinu tisuća poljskih poljoprivrednika važniji za vladu od onoga što će biti cijena za Ukrajinu. I vidjet ćemo da se to događa na mnogim drugim mjestima,” dodao je.

Morawiecki se suočava s teškim izazovom Donalda Tuska, bivšeg premijera koji je također bio predsjednik Europskog vijeća. Kao dio svoje izborne strategije, premijer se udvara pristašama krajnje desne Stranke konfederacije, koja se protivi pomoći Ukrajini. "Više ne isporučujemo oružje Ukrajini, jer sada Poljsku naoružavamo modernijim oružjem", rekao je Morawiecki u gostovanju  na  poljskoj televiziji Polsat.

Iako je primamljivo otpisati napetosti kao izborni vatromet, postoje razlozi za vjerovanje da bi mogle potrajati i nakon kampanje. Kako je istaknuo zapadni diplomat koji je želio ostati neimenovan, spor oko žita između Varšave i Kijeva otkriva dublje sumnje oko pridruživanja Ukrajine EU-u. “Poljska je 18 mjeseci napadala svaku državu članicu koja bi izrazila i najmanje oklijevanje prema Ukrajini”, rekao je diplomat. "No, sada pokazuju svoje pravo lice."

Problem za Kijev je taj što se čini da potpora ne nestaje samo u Poljskoj. Od početka rata, baltičke zemlje predvodile su proukrajinski lobi u Bruxellesu i Washingtonu, a možda nitko tako glasno ili učinkovito kao estonska liberalna premijerka, Kaja Kallas. Kao kći bivšeg premijera i europskog povjerenika, Kallas je naširoko viđena kao amblem novoohrabrene istočne Europe koja će kroz ukrajinsku krizu doći do položaja veće moći u Bruxellesu. Ali Kallasin kredibilitet je pretrpio udarac zbog skandala u koji je bio upleten njezin suprug, za kojeg je otkriveno da posjeduje udio u tvrtki koja je nastavila poslovati u Rusiji nakon invazije u veljači 2022., čak i dok je njegova supruga zagovarala prekid svake trgovine s Moskvom.

VIDEO Rusija i Ukrajina poduzele nove vojne akcije

Upitan o Kallasovim problemima, estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna rekao je da nikakvi politički preokreti neće promijeniti kurs zemlje: "Stalno imamo izbore i stalno imamo unutarnja pitanja, ali to ne mijenja našu politiku", rekao je Tsahkna. “Jedna stvar koju je Estonija imala u sve ove 32 godine je ista kontinuirana vanjska politika.”

Ipak, Kallas je puno tiša u tom smjeru otkako je skandal izbio krajem kolovoza, lišavajući Kijev jednog od njegovih najjačih zagovornika u zapadnim prijestolnicama. Zatim je tu i Slovačka. Ta srednjoeuropska zemlja bila je među najvećim podupirateljima Ukrajine u Europi, no izbori 30. rujna mogli bi je preko noći pretvoriti u skeptika.

 VEZANI ČLANCI:

"Ako imate društvo u kojem samo 40 posto podržava isporuku oružja Ukrajini, a vaša vlada nudi potporu gotovo na razini Baltika, to stvara reakciju", rekao je Milan Nič, suradnik njemačkog Vijeća za vanjske odnose.

Robert Fico, populistički bivši premijer zemlje, vodi kampanju na proruskoj, antiameričkoj platformi koja se protivi sankcijama protiv ruskih pojedinaca i daljnjim isporukama oružja Kijevu. On je na putu da pobijedi na izborima, prema POLITICO-ovoj anketi. Pobjeda Fica dala bi mađarskom premijeru Viktoru Orbánu — jednom od najvećih europskih skeptika u Kijevu — saveznika na pozornici EU-a. Ako njegova stranka dobije dovoljno potpore da bude dio vlade, rekao je Fico za Associated Press ranije ovog mjeseca, "više nećemo slati nikakvo oružje ili streljivo u Ukrajinu."

GALERIJA Suze, redovi za hranu i život među ruševinama: Civili plaćaju golemu žrtvu rata u Ukrajini

No, Ukrajina još uvijek ima mnogo jakih podupiratelja u Europi. Litva, Latvija, Rumunjska, Švedska, Finska i drugi i dalje su snažno predani, a francuski predsjednik Emmanuel Macron nedavno je snažno podupro Kijev. Neki analitičari također umanjuju važnost uloge Poljske i Slovačke u ovom trenutku, ističući da u skladištima tih zemalja ni nema još puno oružja za isporuku.

Sam Kijev za sada djeluje opušteno. Govoreći na tiskovnoj konferenciji nakon događaja u Bruxellesu prošlog petka, zamjenica ukrajinskog premijera za europske integracije Olha Stefanishyna umanjila je napetost između Kijeva i nekih njegovih nekadašnjih prijatelja: “Imamo snažnu predanost i političku potvrdu da niti jedan politički proces utjecat će na stalnu podršku”, rekla je. No, politico.eu zaključuje analizu rečenicom „Teško je, međutim, zamisliti da negdje Putin ne trlja ruke i sve ovo ne gleda“.