Vrtovi sunca

Poduzetnici Josip i Boris Kordić traže da im država vrati 137,4 milijuna kuna

Foto: Radison.com
Vrtovi sunca
Foto: Marko Prpić/PIXSELL
Boris Kodrić i Josip Kodrić
27.01.2014.
u 10:45
Sin i ja potpisali smo nagodbu s RH samo da spasimo projekt jer drugog izlaza nije bilo... Bili smo dužni banci 62 mil. eura, rekao je Kordić
Pogledaj originalni članak

Saga s aferom Vrtovi sunca se nastavlja. Poduzetnik Josip Kordić i njegov sin Boris, koji su kupili kompleks Dubrovački vrtovi sunca od Pere Vićana, tužbom traže da im RH i Agencija za upravljanje državnom imovinom kao sljednik HFP-a vrate 137,4 milijuna kuna koje su im nagodbom isplatili 2008. nakon izbijanja afere. Jedna od najskupljih parnica vodi se u zagrebačkoj Palači pravde pred sutkinjom Andreom Krstanović Čada, a vezana je za povijest danas luksuznog Radisson Blu Resort & Spa Dubrovački Vrtovi Sunca u Orašcu kod Dubrovnika.

Kako su kupovali

Podsjetimo, zbog zloporaba u pretvorbi tvrtke Dubrovačko primorje i nezakonitog upisa vlasništva te tvrtke na svim nekretninama na lokaciji Vrtovi sunca, na kojoj 150.000 kvadrata zemljišta nije bilo privatizirano, Vićan i dubrovački sudac Ivo Besjedica, koji je Vićanu 1998. pomogao s upisom vlasništva, lani su uvjetno osuđeni. Prije nego što se to otkrilo Vićan je Vrtove sunca prodao Kordićima. Nakon izbijanja afere RH je osporavala vlasništvo Kordićima nad Vrtovima sunca, zabranila im je obnovu apartmana i gradnju hotela, pa su 2008. RH i HFP-u nagodbom isplatili 137,4 milijuna kuna. Josip Kordić u tužbi navodi da je 2005. kupnjom udjela tvrtke Dubrovački vrtovi sunca od Dubrovačkog primorja postao 100-postotni vlasnik te tvrtke i nekretnina. Njegov sin Boris 2007. također je kupio od Dubrovačkog primorja nekretnine u Orašcu. Sve nekretnine, koje su bile uknjižene na Dubrovačko primorje, ističu, kupili su u dobroj vjeri i s povjerenjem u zemljišne knjige.

DORH: To nema osnove

Zadužili su se i započeli su obnovu apartmana i gradnju hotela, a nakon što je 50 posto objekata sagrađeno i obnovljeno, RH ih je tužila tvrdeći da su nekretnine djelomično u njezinu vlasništvu. Kako im je sud zabranio radove, našli su se u bezizlaznoj situaciji jer krediti su dolazili na naplatu te su, tvrde, bili primorani zbog nužde i prisile prihvatiti nagodbu s RH 2008. Josip Kordić je isplatio na račun HFP-a 95,5 milijuna kuna, a sin Boris 41,8 milijuna kuna, pa su, drže, platili dvaput iste nekretnine. Traže da se nagodba proglasi ništavnom. Josip Kordić, građevinski tehničar, danas vlasnik skupih nekretnina u unutrašnjosti i na obali i tvrtke Hidrocommerce, svjedočio je na sudu o kupnji Vrtova sunca te uloženom novcu, od kojeg se običnim smrtnicima može zavrtjeti u glavi.

– Prvo smo otišli izvidjeti situaciju i zatekli smo 712 apartmana, sagrađenih prije rata. Mi smo to kupili zimi 2005. i sve je bilo devastirano. Nakon suglasnosti banke da će pratiti projekt započeli smo rušiti apartmane koje smo obnovili, pa smo od njih 700 napravili 207. Apartmani i hotel s osam etaža bili su praktički gotovi, a gradilište sa 1000 radnika i kooperanata u najvećem zamahu. Tada smo bili u dugu banci 62 milijuna eura. U Beču se trebalo tada odlučiti da nam se pusti glavni kredit od 110 milijuna eura, no nazvali su me iz Dubrovnika i rekli da ga nećemo dobiti jer smo dobili zabilježbu na zemljištu. Za nas je to bila katastrofa jer je projekt u najvećem razvoju stao, i ja i moj sin potpisali smo nagodbu samo da spasimo projekt jer drugog izlaza nije bilo. Zbog svega smo morali pošto-poto projekt prodati i prodali smo 50 posto engleskom fondu Jupiter – svjedočio je Josip Kordić.

Luksuzni kompleks Radisson Blu Resort & Spa Dubrovački Vrtovi Sunca danas je u vlasništvu Kordića i Jupiter fonda. Državno odvjetništvo Kordićevu tužbu smatra neosnovanom.

>> Vrtovi sunca: Samo jedan sudac dobio uvjetnu kaznu zatvora

NAJAVLJUJU POČETAK RADOVA

RS ne odustaje od zračne luke u Trebinju, a evo zašto je to jako loše za stanovništvo na jugu naše države

Bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni unatoč tome neće odustati od projekta

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar gladnijura
gladnijura
11:53 27.01.2014.

Treba vidjeti s kim su to ugovarali