– Smatram da u političkom i povijesnom smislu postoji osjećaj da je Hrvatska postigla nešto važno – kaže Anton La Guardia, dopisnik tjednika Economist koji piše uglednu kolumnu Charlemagne, o ulasku Hrvatske u EU. S desetak dopisnika u Bruxellesu, novinara iz različitih država i različitih europskih medija, razgovarali smo o tome što ulazak Hrvatske znači za nas kao 28. članicu, a što za samu Uniju.
– Mislim da za Hrvatsku taj ulazak znači priznanje za reforme koje su učinjene tijekom godina, a također postoji i osjećaj zatvaranja jednog poglavlja povijesti. Hrvatska zatvara poglavlje o bivšoj Jugoslaviji i otvara novo poglavlje u kojem je dio europske obitelji – dodaje bruxelleski dopisnik Economista. I za Uniju je, smatra La Guardia, ulazak Hrvatske važan jer dokazuje da EU ispunjava obećanja. U vrijeme kad svi uporno govore o zamoru u proširenju Unija se proširila još jednom.
– Drugo, to pokazuje da je politika proširenja vjerodostojna. To signalizira drugim zemljama da, ako provedu reforme kao što ih je provela Hrvatska, mogu ući u EU – kaže Economistov dopisnik.
Peter Spiegel, šef dopisništva Financial Timesa u Bruxellesu, vjeruje da su Uniji potrebni uspješni, pozitivni primjeri, a ulazak Hrvatske u punopravno članstvo jedan je od dva takva (drugi je ulazak Letonije u eurozonu).
EU i dalje poželjan klub
– Mislim da EU treba primjere koji pokazuju da je to i dalje klub u koji drugi žele ući, a ne samo iz njega izaći. Mislim da je to razmišljanje utjecalo i na zatvaranje pregovora s Hrvatskom. Ne želim reći da Hrvatska nije zaslužila, ali neke države EU koje su usporavale Hrvatsku možda su se pridružile onima drugima zbog te nove političke realnosti – kaže Peter Spiegel, inače američki novinar.
Ian Traynor, dopisnik Guardiana koji je i osobno povezan s Hrvatskom, kaže da svake godine barem šest puta vozi između Bruxellesa i Zagreba i sretan je što će jedina granica na kojoj se dosad zaustavljao polako nestati.
– Drago mi je da toga više neće biti – kaže Traynor. Po njemu treba biti svjestan puta koji je Hrvatska prošla.
– Prije 20 godina na mjestima poput Vukovara to je bilo praktički nezamislivo. Izašli ste iz jedne federacije u kojoj niste željeli biti, a sada ulazite u novu vrstu federacije čiji dio, zapravo, želite biti. Jer ulazite dobrovoljno i bez prisile – kaže dopisnik Guardiana. Kao i svi drugi naši sugovornici, naglašava da je kriza kroz koju trenutačno prolazi EU najveća u povijesti Unije.
– Točno je da Hrvatska ne ulazi u baš najbolje vrijeme. Ali za deset godina to će biti druga priča. S druge strane, svjesni smo da će proći puno vremena prije primanja sljedeće zemlje u EU. U tom smislu Hrvatska ulazi na vrijeme. Rekao bih da je sretna što je ušla dok je još mogla – kaže Ian Traynor. Svi u Bruxellesu naglašavaju da Hrvatska može na pametan način odigrati konstruktivnu ulogu u politici EU prema Balkanu. Hrvatska može pomoći svojim južnim i istočnim susjedima.
– To bi bila važna uloga koju Hrvatska može imati u EU. Kad bi odabrala ulogu opstruiranja, ulogu kakvu je igrala Slovenija, to bi bila šteta – dodaje Anton La Guardia.
Dopisnik njemačkog tjednika Der Spiegel Christoph Pauly kaže da među povjerenicima u Europskoj komisiji postoji strah da će se Hrvatska, poput Bugarske i Rumunjske, opustiti jednom kad uđe u punopravno članstvo. Da će usporiti reforme i samo se usredotočiti na traženje novca iz EU. Takvu zamku Hrvatska treba izbjeći. Jer u krizi se promijenio stav zemalja poput Njemačke koje smatraju da, kako kaže Pauly, nije dovoljno prebacivati milijune eura kroz fondove EU i nadati se da će sve biti OK.
– Nijemci žele zaista vidjeti da se novac iz tih fondova koristi učinkovito i da stvara ne samo privremenu korist nego dugotrajnu i održivu korist – kaže dopisnik tjednika Der Spiegel.
Marco Zatterin, dugogodišnji dopisnik talijanskog lista La Stampa, kaže da je njegovo mišljenje da je proširenje EU na tzv. zapadni Balkan vrlo dobar potez.
Jadran i SAO Krajina
– To znači da zajedno možemo početi graditi nešto bolje, nešto održivije i učinkovitije. Moj stav prema ulasku Hrvatske u EU potpuno je pozitivan. Naravno, kao Talijan sam zbog toga posebno sretan – kaže Zatterin.
Ina Stradzina, dopisnica letonskog radija i još nekoliko medija iz Letonije, kaže da Letonci “prema Hrvatskoj imaju isključivo simpatije” i zbog toga na taj ulazak gledaju s odobravanjem.
– Nikad u Letoniji nisam čula ništa loše o Hrvatskoj. Većinom ljudi imaju dojam da Hrvatska zaista pripada Europi. Za nas ste vi na istoj razini kao Italija. Dragi ljudi, dobra hrana… – kaže Ina Stradzina.
Letonija je zemlja koja više povlači iz proračuna EU nego što uplaćuje. Još je jedna takva zemlja Irska iako je članica EU još od davne 1973. godine. Upravo kad je, nakon niza godina velikog gospodarskog rasta, bila na pragu da od zemlje neto uplatiteljice postane neto primateljica Irska je doživjela velik pad i ostala je ispod tog praga.
Dopisnik irske televizije RTE iz Bruxellesa Paul Cunningham kaže da Irci podržavaju ulazak Hrvatske u EU iako su, dodaje, pomalo zbunjeni i nije svima jasno zašto bi Hrvatska željela biti članica Unije koja je u krizi.
– U Irskoj se također smanjuje podrška europskom projektu. I možda se zato neki Irci pitaju kako to da Hrvati tako žarko žele ući. Morate znati da 75 tisuća Iraca godišnje napušta Irsku zbog krize. Odlaze u Kanadu, Ameriku, Veliku Britaniju, Australiju… Ali generalno su Irci sretni kad vide da Hrvatima dobro ide. Odnosi između naših naroda vrlo su dobri. Ja mislim da je za Hrvatsku ulazak u EU apsolutno odlična stvar. Imam mnoge prijatelje u Hrvatskoj i znam da je za njih to posljednji korak u 20-godišnjoj povijesti koja je ponekad bila vrlo teška – kaže Paul Cunningham koji je bio u Hrvatskoj i u vrijeme rata, pamti kako je na putu iz Zagreba na Jadran bio zaustavljan na “granici SAO Krajine” i morao pokazivati putovnicu tako da, zbog tog osobnog iskustva, zna koliko je težak put kojim je prošla Hrvatska.
Povezanost s Hrvatskom
Wolfgang Tuček, dopisnik austrijskog lista Wirtschaftsblatt, kaže kako se čini da je Hrvatska posljednja zemlja koju Austrijanci zdušno prihvaćaju kao novu članicu EU.
– Svaka generacija Austrijanaca osjeća neku povezanost s Hrvatskom. Naravno, i s ekonomske strane za Austriju je važno da je Hrvatska u EU jer puno naših tvrtki posluje kod vas – kaže Tuček.
Rikard Jozwiak, dopisnik Radija Slobodna Europa, inače Šveđanin poljskog porijekla, kaže da mu se Hrvati ne čine pretjerano entuzijastičnima zbog ulaska u EU te dodaje da za to postoji dobar razlog.
– EU trenutačno boluje od prilično teških bolesti. Ulazite u Uniju koja, kako ja to vidim, trenutačno pati od velikog problema samopouzdanja. Imam dojam da su i Hrvati spremni na to, znaju u kakav EU ulaze, ne očekuju da će im euri padati s neba, što je dobro – kaže Jozwiak. Dopisnik Radija Slobodna Europa sjeća se da su i druge nove zemlje članice EU imale iskustava u kojima prvi put shvate da im je neka odluka unutar Unije nametnuta. Kad se prvi put dogodi odluka koja vam je nametnuta, to može biti priličan šok i razočaranje, kaže Rikard Jozwiak i dodaje da takav prvi šokantan trenutak vjerojatno čeka i Hrvatsku.
>> Josipović za WSJ: Naše je gospodarstvo već 'euroizirano'
>> Gotovo svi europski političari zaželjeli su dobrodošlicu. Tko nije?