Učenici osnovnih škola stečena znanja iz jednog područja ili predmeta
teško povezuju i koriste u drugim predmetima i područjima. To su
pokazali rezultati testiranja učenika četvrtih i osmih razreda osnovnih
škola.
Ličani loši u matematici
U travnju ove godine četvrtaši su pisali testove iz stranog jezika te
matematike, hrvatskog jezika i prirode i društva, i na kraju test koji
je povezivao sadržaje sva ta tri predmeta. I upravo na tome testu
učenici su postigli najlošiji rezultat - odnosno prosječna riješenost
testa na razini zemlje iznosila je 48,2 posto. Najbolji pojedinačni
prosječni rezultat je iz prirode i društva (61,2), hrvatskog (57,2) te
matematike (52,9).
U prosjeku najbolje rezultate iz svih predmeta odnosno testova imaju
zagrebačke škole. Najbolje plasirana iz hrvatskog jezika je zagrebačka,
a najlošije istarska škola, najbolji rezultat iz matematike postigli su
četvrtaši međimurske, a najlošiji ličko-senjske osnovne škole. Prvo
mjesto iz prirode i društva drži opet zagrebačka škola, a posljednje,
844., međimurska.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je škola čiji su učenici u četvrtom
razredu pokazali da najbolje od svojih vršnjaka stečena znanja iz
jednog predmeta ili područja mogu primijeniti i u drugima. Iako je
gotovo nevjerojatno, neki učenici nisu znali mjesec u kojem počinje
zima, a ni koliko dana taj mjesec ima, nisu znali kojem stoljeću
pripada 1724. godina, nisu znali na kartama iščitati kojoj visini
pripada najtamnija smeđa boja...
Dobri iz fizike
I njihovi stariji kolege osmaši najslabije rezultate imali su tamo gdje
su bili integrirani sadržaji fizike, biologije i kemije. Prosječan
rezultat je 33,5, a najbolji prosjek je pojedinačno iz fizike - čak
54,7. Osmaši također više znanja imaju iz povijesti (49,7) nego iz
geografije, a najbolji su u engleskom (58,4), što zabrinjava mnoge,
budući da su rezultati iz hrvatskog značajno slabiji (45,4).
I zagrebački osmaši u prosjeku imaju najbolje rezultate u zemlji, što
po mišljenju Gorana Sirovatke, ravnatelja Centra za vanjsko vrednovanje
obrazovanja, i ne čudi. – I ovi testovi su pokazali da rezultati ovise
o ulaganjima i standardu.
Tamo gdje je manje novca manje je i znanja. Rezultati su bolji u
velikim gradovima, ali i u centrima velikih gradova u odnosu na njihove
periferne dijelove. Iako, dogodi se, primjerice, i to da jedna škola
gotovo iz samog centra Zagreba bude u skupini 20-ak najlošijih. Ali to
je iznimka – kaže Sirovatka.
Pitanja za četvrtaše
Broj 12 732 umanji za umnožak brojeva 972 i 8
Dvorac je sagrađen1724. Odredi koje je to stoljeće
Kakve mogu biti grane uoči nove godine na orahovu drvetu? a)
rascvjetale, b) propupale, c) gole, d) olistale
Janko je Ivanov otac, Ivan je Petrov otac. Što je Janko Petru?
Danas je četvrtak. Koji će sutra biti dan?
U kojem je godišnjem dobu Nova godina u našim krajevima?
Koliko jedna godina ima mjeseci?
Pitanja za osmaše
Napiši puno ime i prezime autora stihova hrvatske himne.
U staroj Grčkoj 776. g. pr. Kr. održane prve .... igre.
Uz finski službeni jezik u Finskoj je: a) danski, b) norveški, c)
ruski, d) švedski
Marikultura je uzgoj: a) ranog povrća, b) morskih organizama, c)
ljekovitog bilja, d) južnog voća
Neoplođena jajna stanica zdrave odrasle žene u jezgri ukupno ima...
kromosoma
Nasljedne promjene organizma nastale pod utjecajem okoliša nazivaju se
...
Koji je element najmanje zastupljen u stanicama mnogostaničnih
organizama? a) N, b) S, c) H, d) O