Više kontrola uvoznog vina, pogotovo onoga u rinfuzi, nakon što je ministar Tomislav Tolušić ovih dana donio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu pri stavljanju vina u promet, potencirat će i veću domaću potrošnju, nadaju se hrvatski vinari.
Prema podacima koje je ovih dana objavio DZS, ukupna domaća potrošnja vina u Hrvatskoj u tržišnoj godini 2015./2016. iznosila je 1,2 milijuna hektolitara, oko 26 litara vina po glavi stanovnika. Ukupna proizvodnja iznosila je 992 tisuće hektolitara, pri čemu se 529,1 tisuća hektolitara ili 53,3% odnosi na vina sa zaštićenom oznakom izvornosti.
Sortna vina u ukupnoj proizvodnji zastupljena su s 5,7%, s 56,6 tisuća hl, a ostala vina s 41%, odnosno s 406,3 tisuće hl.
Najveći udio u ukupnoj domaćoj potrošnji imaju ostala vina, 53% ili 639,9 tisuća hl, sa zaštićenom oznakom izvornosti (504,6 tisuća hl) pa sortna vina (54,2 tisuće hl).
Ukupno je u tržišnoj 2015./2016. uvezeno 304,3 tisuće hl, od čega sortnih vina 16 tisuća hl, a vina sa zaštićenom oznakom izvornosti 18,2 tisuće hl. Iz Hrvatske je izvezeno 44,1 tisuću hl, od čega čak 38,8 tisuća hl sa zaštićenom oznakom izvornosti.
>> Iz mora do stola – uzgajivač školjaka u kavezima im pridružio butelje vina!
Tja, kaj se more. Ako je podatak točan, onda popijemo 0,7 decilitara vina u prosjeku na dan. Gdje su ona zlatna vremena kad je pravi zagorski muž, teško radeći od zore do mraka, znao dobro pojesti i pritom strusiti i po tri litre vina na dan i nerijetko doživjeti devedestak godina. Zato u današnje vrijeme niti radimo, niti pijemo niti bogzna kako živimo hraneći se uvoznim nazovinamirnicama. Osim toga postali smo bankovno roblje koje sad gorko proklinje dan kad je prvi put stupilo u banku tražeći kredit. Tako smo očito htjeli.