Pogon za biodiesel zaposlit će 19 radnika u općini Netretić

U Netretiću bi se još do kraja godine trebao i službeno otvoriti pogon za proizvodnju biodiesela. Nova tvrtka bit će značajno gospodarsko osvježenje u ovoj maloj općini, a iz uprave najavljuju kako će projekt donijeti i nova radna mjesta.

Domaća radna snaga

–Tehnički projekt u Netretiću je gotov i mi praktično možemo početi s radom za dan ili dva. Ono što nam nedostaje su još sve zakonom propisane dozvole, no vjerujem kako ćemo i to uspjeti rješiti tijekom prosinca – najavljuje Hrvoje Felkner, direktor tvrtke Mebu, te dodaje:

–Kad krenemo s radom zaposlit ćemo 19 djelatnika i to većinu s ovog područja. Nije nevažno naglasiti kako će oni raditi u jednom od najmodernijih postrojenja za proizvodnju biodisela u kojem su ispunjeni svi standardi po propisima Europske unije – tvrdi Felkner.

U novom pogonu proizvodit će se 20.000 tona biodiesela godišnje. Pritom će se primjenjivati sigurnosni standardi koji čak i nadilaze zakonom propisane norme. Postrojenje je u potpunosti pokriveno sistemom vatrozaštite sa pjenom, a u proizvodnji se koriste inertni plin koji dodatno povećava sigurnost, ali pridonosi i kvaliteti gotovog proizvoda.

Nova tvornica ima i vlastitu enarganu u kojoj se za potrebe proizvodnog procesa energija može dobiti iz plina, ili glicerina koji je nus-produkt kod dobivanja biodiesela. Osim toga, cijelo prostrojenje je vodonepropusno, pa je isključena mogućnost ikakvog utjecaja na okoliš.

Tu je i niz drugih tehničkih zanimljivosti poput dvostruke oplate tankova. Cijelo postrojenje je zatvoreno, iako bi se proizvodnja mogla odvijati i na otvorenom. Uz niz pozitivnih učinaka koje će ova proizvodnja donijeti Netretiću u tvrtki ističu kako još uvijek nisu iskorišteni svi resursi koje projekt nudi lokalnoj zajednici.

Prilika za poljoprivredu

–Za proizvodnju će nam na godišnjoj bazi trebati oko 20.000 tona uljane repice, koje nažalost nema dovoljno u Hrvatskoj. Zato se sirovina kupuje u Češkoj, Slovačkoj, Ukrajni, Srbiji i drugdje.

To nam je dvostruko žao jer Hrvatska ne koristi mogućnost da novac za sirovinu ostane ovdje, a nama kupovina na inozemnim tržištima poskupljuje proizvodnju zbog troškova prijevoza – zaključuje Hrvoje Felkner.