Pola Čazme pod ovrhom, Slavonija u dugu

Sudovi su počeli puno brže rješavati ovršne postupke, pa se posljednjih mjeseci povećava i broj nekretnina koje se prodaju u ovršnim postupcima. Potkraj ovog tjedna Očevidnik Hrvatske gospodarske komore registrirao je 395 nekretnina širom Hrvatske nad kojima traje postupak ovrhe.

Na tim se javnim dražbama u posljednje vrijeme najviše pojavljuju oranice, šume i građevinsko zemljište koje vjerovnici, najčešće banke, prodaju kako bi naplatili dugove, ali ima i vila čija početna cijena dostiže 10-ak milijuna kuna. Trenutačno su najviše na udaru stanovnici Čazme, gdje će se u utorak, 20 siječnja, održati masovna dražba nad imovinom šezdesetak tamošnjih dužnika.

Masovna pljenidba
Oranice i drugo zemljište u vlasništvu Čazmanaca nudi se po početnoj cijeni od 244 pa i do nekoliko tisuća kuna. Dijelom i zbog masovne ovrhe po Čazmi, Bjelovarsko-bilogorska županija prednjači po broju ovrha. U postupku je 97 ovrha, od kojih 59 u Čazmi. Usporedbe radi, milijunski Zagreb ima samo 20 oglašenih ovrha nad nekretninama, Karlovačka županija četiri, Dubrovačka županija jednu, Varaždinska pet, a Istarska i Splitsko-dalmatinska po 11.

Nakon Čazme, rekorderi po ovrhama su Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija, gdje trenutačno imaju po 50-ak aktivnih predmeta. I u Slavoniji se ovrhe provode nad zemljištem češće nego nad kućama i gospodarskim stajama, ali ima i slučajeva da sud odmah kaže kako nekretnina oglašena na prodaju nije oslobođena od ljudi i stvari. Za razliku od Čazme, gdje je dug nekoliko tisuća kuna, u Slavoniji se utjeruju puno veće svote, često u stotinama tisuća kuna.

Broj ovrha pokazatelj je ekonomskog stanja u pojedinoj regiji. Slavonci, sa stopom nezaposlenosti oko 25 posto, imaju puno većih problema s vraćanjem kredita od Istre, Zagreba, Varaždina ili Kvarnera, gdje je stopa nezaposlenosti bila mala.

Neažurni sudovi
No, u HGK upozoravaju da podaci pokazuju da se svi sudovi ne odnose jednako prema zakonskoj obvezi. Lidija Švaljek, direktorica Centra za poslovne informacije HGK, kaže da sudovi nisu jednako ažurni u dostavljanju podataka, zbog čega i postoje razlike po županijama.

– Sud koji vodi ovršni postupak zakonski je obvezan na posebnom obrascu dostaviti podatke HGK, koji se potom upisuju u Očevidnik – kaže Švaljek te dodaje da se time građanima omogućuje da putem interneta u svakom trenutku mogu pristupiti informacijama od javnog značenja, bez odlazaka do oglasnih ploča sudova, čime se smanjuju troškovi i omogućuje pravno sigurno poslovanje. Otkako je 2005. registar ustrojen, u njega je upisano više od 5100 predmeta ponuđenih na dražbu.

Ovršenik se nikako ne bi smio ponašati pasivno i ignorirati uredno dostavljena pismena, revoltiran što mu se prodaje nekretnina, jer postupak ide dalje. Bolje je da proda nekretninu po redovitoj cijeni i dogovori se s bankom nego samo za vrijednost jedne trećine, savjetuju stručnjaci. (I. S.)