Obaveze prema Europskoj uniji tjeraju Vladu da što prije pripremi rebalans netom donesenog proračuna, a ministar financija Slavko Linić kaže da razgovori o novom planu potrošnje počinju odmah.
Lijekovi i pomagala
Ministar nije govorio o detaljima, ali poznato je da je dobio nalog iz Bruxellesa da deficit spusti na 4,6 posto BDP-a, što znači da proračun mora srezati za nešto više od tri milijarde kuna. Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić predstavila je devet reformskih mjera kojima će se navodno ove godine uštedjeti oko dvije milijarde kuna, no ni ona ni ministar Linić nisu objašnjavali u kom su dijelu te uštede već ugrađene u 130 milijardi kuna težak proračun i hoće li se tražiti nove mogućnosti. Sustav zdravstva bit će glavni prostor za štednju pa bi nova organizacija bolnica trebala donijeti oko 400 milijuna kuna niže troškove na godinu. No, povrh toga na izdacima za lijekove planira se uštedjeti 300 milijuna, predstoji promjena pravilnika o ortopedskim pomagalima od kojih će se uzeti oko 100 milijuna kuna, a još 100 milijuna kuna prištedjet će se i na naknadama za bolovanja.
Pola milijarde kuna ušteda na zdravstvenom proračunu predstavlja okosnicu ušteda u Vladinu dokumentu nazvanom “Reformske i druge mjere fiskalne konsolidacije” s kojim će Slavko Linić izaći pred Europsku komisiju. No, to je još manje od tri milijarde, a i pitanje je hoće li se ostvariti. Linić računa i na bolju naplatu poreza, odnosno zahvaćanje u sivu zonu, a premda bi investicije trebale biti zadnje na čemu se štedi, rebalansom bi se mogao smanjiti njihov obujam. Uštede na plaćama uglavnom su vezane uz racionalizacije, no nije isključeno da će ići na spuštanje deficita jačanjem prihodne strane i povećanjem nekog od poreza.
Plan do travnja
Procedura prekomjernog deficita nalaže Vladi da do travnja objavi svoj plan ušteda i dostavi ga Komisiji na uvid, a oni će se tijekom svibnja i lipnja izjasniti je li to učinjeno u skladu sa zadanim parametrima.
Centralna banka predviđa da će i sa smanjenjem proračunskog deficita javni dug nastaviti rasti do 67 posto BDP-a jer država ima sve slabiju kontrolu nad troškovima zaduživanja i izdaci za kamate rastu iz godine u godinu.
Planirani fiskalni učinci drugih osam reformskih mjera skromnijih su dometa pa tako reorganizacija policijske, porezne i državne uprave, uključujući i Državni inspektorat, donosi 35 milijuna kuna uštede, dok mjera kao što je restrukturiranje mreže škola i programa može donijeti opipljivije financijske učinke tek od 2015. godine. No visoki deficit i otplatu starih dugova treba financirati odmah, i to po uvjetima koji će za Hrvatsku biti nepovoljniji od prošlogodišnjih. Linić je jučer kazao kako se država upravo zbog dosta problematičnog stanja na međunarodnom financijskom tržištu zadužila već u studenome prošle godine te time riješila prvih šest mjeseci, a dotad će vidjeti što će s drugih šest. Ovogodišnji plan zaduženja iznosi 42,6 milijardi kuna.
Nije EU naredila štednju u zdravstvu kako se želi prikazati ovim naslovom, nego štednju općenito. Naravno udri tamo gdje je uočena največa rastrošnost, po bolesnicima čiji je luksuz neopisiv, drogiraju se na državni račun tabletama za tlak, šećer, deperesiju, pokoja za bubrege, jetru, upale mjehura. Tome treba stati na kraj odlučan je ministar.