Hrvatska ima 150 tisuća građana koji su potpuno neokrznuti krizom i čije se bogatstvo stalno povećava. U ožujku 2014. svaki od njih u prosjeku je imao u banci otprilike milijun kuna ušteđevine, a kasniji podaci pokazuju da se ta štednja samo povećavala!
S druge strane spektra nalazi se 320 tisuća blokiranih građana, od čega je 140.000 blokirano jer nema 2-10 tisuća kuna da bi platili dugove. Visoka koncentracija štednje unutar malog broja štediša pokazuje da su nejednakosti u zemlji puno veće nego što su pokazivale dosadašnje analize koje su mjerile nejednakosti na osnovi redovnih primanja građana.
Za milijun kn 13 godina rada
U najnovijoj analizi Financijske stabilnosti kojom se, inače, proučava utjecaj različitih zbivanja na stabilnost banaka, HNB je prvi put pokušao izračunati utjecaj koncentracije štednje na bankarske rizike, koristeći podatke s kraja prvog tromjesečja 2014. godine. HNB nam tako otkriva da 20% najbogatijih štediša drži čak 94% štednje u bankama. Inače, oročenu štednju u bankama imalo je tada 742.000 građana, no analiza je pokazala da je čak 130 milijardi kuna depozita, od 138 milijardi kuna koliko je tada bilo oročeno, glasilo na 150 tisuća najbogatijih. Nakon što su izdvojili za naše prilike ekstremne vrijednosti štednje, analitičari središnje banke došli su do zaključka da prosječna oročena štednja nešto više od pola milijuna građana iznosi 56 tisuća kuna. Njihova ušteđevina odgovara protuvrijednosti deset prosječnih mjesečnih plaća, dok za milijun kuna štednje treba raditi 13 godina.
Zanimljivo je da je uz 138 milijardi kuna oročene štednje, u to vrijeme na računima građana bilo i 17 milijardi neoročene štednje te 18 milijardi kuna transakcijskog novca, kojim se pokrivaju redovni troškovi. Od 3 milijuna vlasnika računa u bankama, 2,2 milijuna su “transakcijski” na koje sjedaju plaće i mirovine, a oročenu štednju ima točno 742.728 hrvatskih građana. Hrvatska narodna banka zaključila je da analizirani podaci ukazuju na visoku koncentraciju sustava jer se Ginijev koeficijent kreće u rasponu od 0,73 do 0,89. Što je Ginijev koeficijent bliži brojci jedan, to pokazuje veću nejednakost unutar promatrane skupine, u ovom slučaju veću koncentraciju štednje u manjoj grupi ljudi. Ima banaka kod kojih je koeficijent 1, što znači da ovise o sudbini i ponašanju malog broja štediša. Najnovije europske direktive nalažu da se rizik banaka procjenjuje i po riziku koncentracije depozita.
U Hrvatskoj se dosad Ginijev koeficijent koristio za praćenje dohodovne nejednakosti i on kod nas iznosi 30 posto. Kad bi postojala savršena jednakost, odnosno kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak, tad bi Ginijev koeficijent iznosio 0%. Što je vrijednost bliža 100%, to je dohodovna nejednakost veća. Dobiveni rezultat od 30 posto smješta nas u skupinu zemalja kod kojih nejednakosti u dohocima nisu jako izražene, odmah ispod skladnih država kao što su Slovačka, Češka i Slovenija. No, koeficijent financijske nejednakosti od 89 posto otkriva da su legalne zarade i dohoci jedno, a financijsko i svako drugo bogatstvo u Hrvatskoj nešto sasvim drugo.
Porez na kamate
Dr. Zdenko Babić sa Studija za socijalni rad Pravnog fakulteta ističe da zemlje s visokim Ginijevim koeficijentom financijske nejednakosti krasi visok udio sive ekonomije i slabe institucije socijalne države.
– Štednja građana trebala bi biti zbroj njihovih dohodaka kroz godine rada umanjena za troškove života. Ako je financijska imovina znatno iznad toga, ta činjenica ukazuje na visok udio sive ekonomije – ističe Babić koji smatra da je jačanje mehanizama socijalne države jedini instrument kojim se vlade mogu koristiti u smanjenju nejednakosti. Hrvatska je lani počela naplaćivati 12% poreza na kamate na štednju, što su mnogi primili s negodovanjem. Štednja je i 2015. nastavila rasti te je potkraj studenoga iznosila 168 milijardi kuna.
>>'Hrvati neće osjetiti porez na štednju. Ne moraju ga se bojati'
Eto ipak nije sve tako sivo, Hrvati najlakse dolaze do novaca putem sive ekonomije, zasto? Zato sta smo se tako naucili davnih dana i zato sta nam porez od 25% odnosno 1/4 prometa, tjera ljude u sivu zonu, drzava vrsi lihvarenje svih poduzetnika i građana ove drzave i opet im nije dosta i opet su u minusu za koji ama bas nitko ne odgovara!