Vrijeme je da se "Stara dama" zamisli nad svojom budućnošću. Pandemija i ruska invazija na Ukrajinu duboko je promijenila EU. Radnici su nezadovoljni rastom životnih troškova, 8-satnim radnim vremenom, neravnotežom između privatnog i poslovnog života, a i zdravlje im je lošije nakon pandemije i rata. Gotovo polovica građana EU želi raditi manje od standardnih 35 do 40 sati pet dana u tjednu, trećina radnika svoje poslove opisuje nekvalitetnima jer imaju više negativnih od pozitivnih strana, uslužni sektor ima problem sa zadržavanjem radnika.
Fenomen "velike ostavke"
Poslodavcima neće pomoći ni roboti jer ne mogu raditi bez ljudi uz koje rade npr. u skladištima i na montažnim trakama, a već je zabilježeno nekoliko nesreća koje su skrivili roboti radeći uz ljude jer interakcija nije bila pravilno dizajnirana. Ovo su neki od rezultata anketnog istraživanja uglednog Eurofounda o životu i radu u EU u 2022.
Eurofound u studiji o radnim i životnim uvjetima građana, a u svjetlu rezultata istraživanja o dugom popisu negativnih stvari koje radnike vuku na dno kao što su dugi radni sati, neravnoteža između privatnog i poslovnog života, spajanje kraja s krajem... napominje da su odavno upozoravali da je jedan od načina za sprečavanje posljedica manjka radne snage u EU stvoriti radne uvjete koji štite mentalno i tjelesno zdravlje radnika i omogućuju im napredovanje. Dvije godine pandemije i rat u Ukrajini duboko su promijenili Europu, a neke promjene su trajne. Nakon pandemije radnici su osvijestili da ne žele više raditi u tvrtkama od jutra do sutra dok im trpe privatni životi zbog čega je došlo do fenomena "velike ostavke" ili barem razmišljanja o prestanku obavljanja manje kvalitetnih poslova. Neki sektori – posebno oni na glasu po lošim radnim uvjetima – imaju problem zapošljavanja i zadržavanja osoblja, navodi Eurofound. Loša kvaliteta posla otežava zapošljavanje, posebice u uslugama smještaja i prehrane, u kojima je najveći udio radnika na minimalcu (9%). Radnici koji su radili te poslove u hotelima, restoranima i maloprodaji prije pandemije vjerojatno su se prebacili na bolje poslove u drugim zemljama. Rad od kuće pojavio se u EU zbog pandemije i mnogi radnici žele nastaviti i dalje tako raditi zbog bolje ravnoteže privatnog i poslovnog života. Zbog toga je dolazilo do "natezanja konopca" radnika s upravom oko vraćanja u urede. Više od petine zaposlenih ili 41,7 milijuna radnika EU radilo je od kuće bar neko vrijeme u 2021., što je dvostruko više nego prije pandemije. I tako je ostalo i u 2022. Eurofound napominje da radnici koji tako rade moraju znati uspostaviti granice između posla i privatnog života, da ne budu dostupni poslodavcima u svako doba dana jer im to može oštetiti fizičko i mentalno zdravlje. U nekim zemljama zakonom je uređeno "pravo na prekid veze" s poslodavcem. Rad na daljinu neće nestati jer 10% građana EU želi stalno raditi od kuće, 36% onih koji uopće nisu radili na daljinu želi hibridni aranžman – rad od kuće i u uredu poslodavca, dok više od 60% ispitanika žele raditi od kuće barem nekoliko puta mjesečno. U Francuskoj, Litvi i Portugalu radnici imaju zakonsko pravo zahtijevati rad na daljinu, a izmjena takve zakonske procedure prolazi kroz parlamente Njemačke, Irske i Nizozemske, dok se u drugim zemljama radi od kuće uz dogovor poslodavaca i radnika. No, 63% zaposlenika zbog prirode posla neće moći raditi na daljinu. Gotovo polovica radnika (45%) željela bi raditi manje od standardnih 35 do 40 sati tjedno, a taj postotak dramatično raste nakon produljenja radnog tjedna preko 40 sati. Također, više od polovice svih radnika u EU bilo je nezadovoljno radnim vremenom, a jedino su radnici koji su radili skraćeno željeli raditi više. Muškarci su u prosjeku radili 42 sata tjedno, a žene 37 sati. No, žene u prosjeku rade 13 sati tjedno više od muškaraca u kući, pa uzimajući u obzir (ne)plaćeni rad žene ukupno rade sedam sati tjedno više od muškaraca. Za trećinu radnika njihovi poslovi imaju više negativnih strana od pozitivnih, skoro polovica radnika u zdravstvu se žalila da su preopterećeni, podcijenjeni i da su bili u strahu od zaraze. Zatim najveći udio radnika koji drži da im je posao naporan je u prometu (42%), potom u poljoprivredi gdje rade 48 sati tjedno.
Lošije zdravlje građana
Zbog poremećaja opskrbnih lanaca u pandemiji porasle su cijene energije i hrane, a situacija se naglo pogoršala nakon rata u Ukrajini. Mnogi građani EU imaju poteškoća u spajanju kraja s krajem, 16% ih je kasnilo s plaćanjem računa za komunalne usluge i puno ih je u strahu da neće moći platiti račune za energiju. Mentalno i fizičko zdravlje građana lošije je nego prije pandemije, a rizik od depresije je najveći među onima s najviše financijskih problema. No, bar se oporavilo mentalno zdravlje mladih, kojima su štetila ograničenja u pandemiji. Također, palo je povjerenje u nacionalne vlade, a najviše kod građana u akutnim ekonomskim problemima.