On u tom stanu sigurno nije bio sam s njom, barem ne cijelo vrijeme, i dok ne pronađu tog nekog tko je s tom nesretnom curom i njim tamo proveo noć na kraju koje je mala umrla, nema šanse da ćemo ikada saznati što se sve dogodilo – govori nam jedan od stanara zgrade u Šenovoj ulici u zagrebačkom Sopotu u čijem je prizemlju najmanje proteklih godinu dana živio Radoje R. (30).
Njega policija dovodi u vezu sa smrću 16-godišnje djevojke koju su za sada još uvijek nepoznate osobe umotale u tepih i bacile u podrumski dio zgrade u Zemljakovoj ulici koja se nalazi nekoliko stotina metara od stana u Šenovoj u kojem je živio Radoje R., inače državljanin BiH s prijavljenim boravkom u RH.
Djevojke iz učeničkog doma
Prema za sada dostupnim informacijama, on se u taj stan u Šenovoj ulici doselio još 2018. godine, a tamo je stanovao s poznanikom koji je lani preminuo. Stan je prvotno pripadao majci njegova poznanika koja je također preminula prije nešto više od godinu dana, a nakon što su se unutar nekoliko mjeseci dogodile dvije smrti, on je tamo ostao živjeti sam bez da je, prema pričama susjeda, ikome plaćao stanarinu. U njegov stan su, posebice od prošlog ljeta otkako je u njemu živio sam, često znale navraćati mlađe djevojke koje su tamo uglavnom ostajale dan ili dva, a neke od njih dolazile su i iz učeničkog doma koji se nalazi doslovce preko puta zgrade u kojoj je Radoje R. živio.
Video: U naselju Sopot rano jutros pronađeno tijelo mrtve žene
Susjedi na glasnu muziku ili povike koji su znali dopirati iz tog stana uglavnom nisu reagirali, baš kao što nitko nije reagirao ni kada se u subotu oko pet sati čuo ženski vrisak, a potom i glasovi najmanje dvojice muškaraca. Tijelo djevojke pronađeno je oko dva sata kasnije, umotano u tepih. Radoje R. na ispitivanju u policiji tvrdio je kako je konzumirao drogu i od toga se onesvijestio, a kad je došao k sebi, djevojka je navodno već bila mrtva.
Službeni uzrok smrti još nije poznat jer na tijelu nisu vidljivi tragovi nasilne smrti pa se čekaju rezultati toksikološkog nalaza koji bi mogli pokazati je li uzrok smrti predoziranje. Kako je u ponedjeljak popodne izvijestila zagrebačka policija, privedenog Radoja R. prijavili su za kazneno djelo “omogućavanja trošenja droga”. Prema zakonu, onaj tko drugome stavi na raspolaganje prostor za trošenje droga ili mu na drugi način omogući njihovo trošenje može biti kažnjen s najmanje šest mjeseci, a maksimalno pet godina zatvora, a ako to dovede do nečije smrti, onda kazna iznosi najmanje tri, a najviše 15 godina zatvora.
Inače, jedan od medijski najrazvikanijih takvih događaja zbio se u listopadu 2012. godine kada je od predoziranja MDMA-om u stanu tadašnjih supružnika Mateje Hohnjec i Josipa Nikića na zagrebačkom Laništu umrla studentica Tea Drakulić (20). Kako se tada navodilo u medijima, drogu je uzela iz zabave, koja je uz znatiželju i nagovor partnera ili prijatelja jedan od najčešćih razloga za početak eksperimentiranja s kojim se u Hrvatskoj u prosjeku započinje u dobi od 16 godina.
U toj dobi, odnosno od petnaeste do devetnaeste godine života, u 2018. u nas od ovisnosti je liječeno njih 408, a na odvikavanju su bila i četiri dječaka stara tek 14 godina ili još mlađa i od toga.
Ne traže stručnu pomoć
Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nadalje kažu i da se od ovisnosti spomenute godine liječila 81 ovisnica u dobi od 15 do 19 godina. Inače, kad je u pitanju liječenje od ovisnosti o drogama u bolnicama i izvanbolničkim službama najviše je muškaraca, gotovo 83 posto. Isti podaci spomenutog Zavoda pokazuju kako je u nas, kao i u drugim europskim državama, i dalje jasan trend sve starijih ovisnika o drogama te je, primjerice, prosječna dob ovisnice na liječenju u Hrvatskoj prošle godine bila 37 godina.
Prema podacima MUP-a za 2018. godinu, od 1172 prijavljena za kaznena djela zlouporabe droga njih su 73 bila maloljetna, a 196 bili su mlađi punoljetnici. Droga s kojom se najčešće započinje eksperimentiranje jest marihuana za koju mnogi, kako stoji i u izvještaju spomenutog Zavoda, i dalje misle da nije štetna.
– Uzimanje droga često je povezano s drugim rizičnim ponašanjima ili ovisnostima kao što su pušenje, alkoholizam, igre na sreću, nepotrebno i neodgovarajuće uzimanje lijekova, ali i s nizom medicinskih, društvenih i psiholoških problema. Vrlo često ljudi, osobito mladi, izloženi svim problemima koje donosi odrastanje te samim time i stresnim situacijama, posežu za različitim načinima samopomoći. Kako se u toj dobi osjećaju snažno, ne traže stručnu pomoć, nego posežu za psihoaktivnim sredstvima vjerujući da će im to smanjiti osjećaj tjeskobe i popraviti raspoloženje – stoji u izvještaju HZJZ-a