Kolinda Grabar-Kitarović na funkciji je pomoćnice glavnog tajnika NATO-a od srpnja 2010. godine. Svjedočila je brojnim operacijama i odlukama NATO-a, od onih u Libiji, Siriji, Afganistanu i sada u Ukrajini te tako sudjelovala u kreiranju globalnog mira. Za Večernji list govori o svojim iskustvima proteklog tjedna u središtu NATO-a te ponavlja da je neprimjereno, dok gotovo 400 tisuća ljudi nema posla u Hrvatskoj, stalno ponavljati pitanja o predsjedničkim kandidatima na izborima krajem godine.
:: Situacija u Ukrajini zabrinula je cijeli svijet. U Sjevernoatlantskom vijeću sastanci, konzultacije, 24 sata ste u pogonu. Je li ovo novo iskustvo za vas?
Doista Sjevernoatlantsko vijeće puno se i često sastaje u posljednjih nekoliko dana, što nije neobično u ovakvim situacijama. Tjedan dana ranije održan je sastanak ministara obrane, redovito sazivan za ovo vrijeme, no već smo tada razmjenjivali mišljenja o Ukrajini.
U NATO sam došla u srpnju 2010. u završnim fazama operacije Ujedinjeni zaštitnik u Libiji. Tijekom mojega mandata imali smo više sastanaka Sjevernoatlantskog vijeća glede stanja u Siriji, uključujući i onaj temeljem članka 4, na koji se Turska pozvala dva puta tijekom 2012. Možda ne ovoliko napeto kao trenutačna kriza, no svejedno je bio izniman osjećaj nazočiti tako važnim trenucima u povijesti NATO-a.
Stoga, dok sam u ove tri godine u NATO-u bila svjedokom nekoliko ključnih zbivanja, ipak moram kazati kako je svaka situacija bila drukčija.
:: Puno je sastanaka, koliko su oni korisni, pomaže li iskustvo iz diplomacije?
Sjevernoatlantsko vijeće sastaje se redovito svakoga tjedna, kao i naši odbori. Ima i puno raznih drugih sastanaka – od užeg kolegija do vijeća za stvaranje politika. No, oni su racionalno dozirani te pomno isplanirani, a nakon njih uvijek postoji tzv. follow-up u smislu zacrtavanja zadaća i programa njihova ispunjenja. Ništa ne ostane “visjeti u zraku”. Svaka zadaća, svaki naputak mora biti “zatvoren”.
Naše je službeno radno vrijeme od 8.30 do 18.00 sati, no radimo puno više od toga. Priznajem, rijetko izlazim iz ureda.
:: Da, puno je sastanaka, no sve to ima svoju svrhu i cilj.
Iritiraju me dugi, besciljni sastanci koji imaju svrhu sami po sebi.
Od šefa Danca naučila sam kako racionalno upravljati svojim vremenom i cijeniti tuđe. Puno putujem, to je klasična diplomacija, javni nastupi na konferencijama, okruglim stolovima, predavanja, intervjui, susreti s političarima, novinarima, akademicima, think tankerima, mladima...
Posebno uživam u oblikovanju novih politika. Tome su posebno posvećeni sastanci užeg vodstva. Do izražaja dolazi cjelokupno obrazovanje i životno iskustvo, praćenje trendova u svijetu. Kreativnost. Sposobnost razmišljanja izvan postojećih okvira. Naravno da i iskustvo u diplomaciji puno pomaže.
Kad sam na terenu, gotovo i ne spavam – dragocjen mi je svaki trenutak koji mogu provesti kako bih dobila stvarnu sliku stanja u području operacija.
:: Generalni tajnik Rasmussen naglašava da Moskva mora poštovati suverenitet Ukrajine. Ima li to odjeka u Rusiji i je li razgovarao s Putinom, Obamom?
Sjevernoatlantsko vijeće objavilo je dvije izjave kojima se osuđuje rusko vojno eskaliranje na Krimu te je izrazilo ozbiljnu zabrinutost zbog činjenice da je ruski parlament dao ovlaštenje za korištenje oružanih snaga Ruske Federacije na teritoriju Ukrajine.
Isto tako, NATO je zatražio od Ruske Federacije poštovanje međunarodnih obveza, uključujući i memorandum potpisan u Budimpešti 1994., Ugovor o prijateljstvu i suradnji između Rusije i Ukrajine iz 1997., kao i pravni okvir koji regulira nazočnost ruske crnomorske flote, povlačenje ruskih snaga u baze te ustručavanje od bilo kakvog miješanja bilo gdje u Ukrajini.
NATO je savez 28 suverenih država. Naravno da smo informirani o telefonskim pozivima između predsjednika Obame i Putina, no naša pozicija odražava kolektivnu odluku svih država članica utemeljenu na konsenzusu.
(Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL)
:: Iz izvještaja i priopćenja razvidno je da NATO želi smiriti napetosti i da je prednost dana diplomaciji, a ne oružju. Rusko kršenje međunarodnog prava protivno je načelima NATO-a. Što ste sve, zapravo, spremi poduzeti?
Mir je naš temeljni cilj, a deeskalacija stanja temeljna zadaća.
NATO poziva Rusiju na poštovanje svojih obveza temeljem Povelje Ujedinjenih naroda te na duh i načela Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi, radi očuvanja mira i stabilnosti u Europi i deeskalacije stanja.
NATO je i politički i vojni savez, no političke konzultacije na prvom su mjestu.
Zato nastavljamo sastanke i rasprave u raznim formatima Sjevernoatlantskog vijeća: bilo da je riječ o konzultacijama temeljem članka 4. koje je tražila Poljska, o formatu s Ukrajinom ili u formatu Vijeća NATO-Rusija s Ruskom Federacijom.
:: U srijedu je NATO prekinuo sastanak s Rusima u Bruxellesu?
Kao rezultat tog sastanka s Ruskom Federacijom, NATO je odlučio suspendirati planiranje naše prve zajedničke misije NATO-Rusija. Plan je bio da Rusija i države članice NATO-a zajedno prate i osiguravaju američki brod Cape Ray radi neutraliziranja sirijskog kemijskog oružja. No, ova činjenica ni u kojem slučaju neće utjecati na uništenje kemijskog oružja.
Usto, NATO razmatra cijeli niz oblika suradnje s Rusijom te se neće održavati redovni sastanci na nižim razinama s Rusijom sve dok ministri vanjskih poslova NATO-a o tome ne donesu odluku početkom travnja.
Cilj nam je osiguranje mira u Europi, nismo za rat! NATO nije samo vojna sila, mi smo jamac mira u Europi. Situacija je ozbiljna, ali nudimo prostor razumu i diplomaciji, a ne hladnoratovskim potezima.
:: U Americi se obnavljaju sjećanja na Hladni rat, Rusi opet postaju negativci. Prijeti li kriza u Ukrajini destabilizaciji Europe i novom zahlađenju na relaciji Moskva – Washington?
Ovo je vrlo ozbiljna kriza. Kao što je glavni tajnik kazao još prošle nedjelje, ovlaštenjem ruskog parlamenta o slanju vojnih snaga na Krim, Rusija je prekršila načela Povelje Ujedinjenih naroda. Ovo stanje prijetnja je miru i sigurnosti u Europi te narušava odnose NATO-a s Rusijom.
Ne mogu govoriti uime SAD-a, no prateći izjave najviših američkih dužnosnika u posljednjih nekoliko dana te moguće sankcije i druge mjere koje se donose, sve će to svakako imati posljedice za američko-ruske odnose.
:: Poljaci su zatražili u ponedjeljak sjednicu, žele da ih NATO zaštiti. Čega se boje?
NATO se sastao na zahtjev Poljske za konzultacije unutar okvira članka 4. Sjevernoatlantskog ugovora, koji državama članicama daje pravo na sazivanje konzultacija kad god drže da je ugrožen njihov “teritorijalni integritet, politička neovisnost ili sigurnost”. NATO drži da je Rusija, unatoč ponavljanim pozivima međunarodne zajednice, narušila suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i prekršila svoje međunarodne obveze.
Ti događaji imaju ozbiljne posljedice za sigurnost i stabilnost sjevernoatlantskog prostora i nekih naših država članica koje graniče s Ukrajinom. Kriza na vlastitim granicama može prerasti i u tvoju vlastitu krizu. To smo naučili i iz vlastitog iskustva.
:: NATO saveznici podupiru ukrajinski teritorijalni integritet i pravo naroda da odredi svoju budućnost. Eskaliraju li sukobi, hoće li se NATO vojno uključiti?
U ovom trenutku, vrlo pozorno nastavljamo motriti i procjenjivati stanje. NATO se neprestance konzultira s vladama naših država članica, ali i međunarodnim organizacijama i institucijama poput EU, OESS-a, UN-a...Glavni tajnik Rasmussen sastao se s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem, a veleposlanici NATO-a održali su neformalni zajednički sastanak sa svojim kolegama iz odbora EU za politička pitanja i sigurnost. Vrlo pozorno pratit ćemo EU summit. I NATO i EU slažu se da ovoj krizi treba pristupiti koordinirano te se nadamo brzom diplomatskom i mirnom rješenju.
:: Hrvatska ministrica Vesna Pusić prošli je tjedan u Washingtonu komentirala da bi idući summit NATO-a u Velikoj Britaniji u rujnu trebao biti summit proširenja zemalja jugoistočne Europe. Koliko je to realno?
NATO je na prošlom summitu u Chicagu 2011. ponovno potvrdio svoju politiku otvorenih vrata. Proširenje je pozitivan proces koji pridonosi brisanju podjela u Europi te jača sigurnost i stabilnost kontinenta. Proširenje jača i sam NATO jer širi prostor stabilnosti i sigurnosti.
Naravno da želimo da se jugoistočna Europa što je moguće prije integrira u NATO – osobno vjerujem da je preduvjet trajnog mira i stabilnosti u našem dijelu Europe integracija svih država u euroatlantske integracije. No, vrata se ne otvaraju automatski samo zato što netko stoji ispred njih. NATO donosi odluke konsenzusom te svako novo proširenje mora biti temeljem ispunjenja kriterija za pristupanje kao i dogovora svih 28 država članica.
:: U Hrvatskoj mnogi nestrpljivo čekaju odgovor na pitanje hoćete li biti predsjednička kandidatkinja HDZ-a na izborima krajem godine?
Već sam više puta ponovila da će moja stranka pravodobno odlučiti tko će je zastupati na predsjedničkim izborima. Sve druge spekulacije su preuranjene, nepotrebne i neprimjerene. Više sam puta naglasila i to da je neprimjereno razgovarati o predsjedničkim izborima, koji su tek u prosincu, dok trenutačno u Hrvatskoj ima gotovo 400 tisuća nezaposlenih, gospodarska kriza je sve dublja, narod sve nezadovoljniji. Zar se naši političari ne bi trebali stidjeti kad vidimo koliko naših građana kopa po kantama za smeće? Treba rješavati te probleme, pomoći ljudima, otvarati nova radna mjesta, privlačiti investicije, a ne se isključivo baviti izbornim kandidatima i tko će sjediti na Pantovčaku. Predizborne kampanje su u pravilu neplodno vrijeme, a mi u Hrvatskoj jednostavno to sebi ne možemo priuštiti. Držim da je u interesu građana da kampanje ne traju dugo. Dobra je uzrečica da političari razmišljaju o sljedećim izborima, a državnici o sljedećim generacijama. Stoga, idemo biti državnici!
>> Kolinda Grabar Kitarović najviše na svojoj tihoj vatrici prži Ivu Josipovića
Kad je u pitanju lignja Ivo ili Gospođa Kitarović,ni sekunde neću dvojiti,Gospođa Kitarović!