Politički analitičar: 'Predsjednikova agresivnost bila je nužna kako bi se skrenula pozornost na BiH. To nije odmoglo'

Osim odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, nedjeljne izbore u Bosni i Hercegovini obilježilo je i to što je kandidat SDA za člana predsjedništva Bakir Izetbegović završio s trećim rezultatom po broju glasova, pa su i Željko Komšić i Denis Bećirović osvojili više glasova od njega, rekao je politički analitičar Dragan Bagić, koji je u razgovoru s Večernjakovom novinarkom Petrom Maretić Žonja na Večernji TV govorio o tome što očekivati u BiH nakon izbora.

Izetbegović je, kazao je Bagić, izgubio ne od jednog, nego od dvojice protukandidata, što govori o politici i retorici koji je vodila stranka SDA i sam Izetbegović. SDA je u najvećem broju županijskih skupština gdje se to očekivalo završila kao pojedinačno najjača stranka, s time da ipak neće nigdje moći sastaviti vlast bez koaliranja, a s druge strane Izetbegović je završio tek treći.

- Ključna strateška greška koju su SDA i Izetbegović napravili je potpuno prihvaćenije retorike i politike tzv. građanske opozicije. Od 1995., pa i ranije, do danas u sredinama gdje Bošnjaci imaju većinu imamo nadmetanje između SDA-u koji gradi bošnjačku naciju, naspram građanske opozicije koja prije svega oponira SDA-u i drugim nacionalističkim strankama - rekao je.

Zadnju godinu ili dvije SDA je napustio svoju osnovnu poziciju nacionalističke stranke i prihvatio retoriku i politiku građanske države svojih konkurenata. - S jasnom matematikom da se nacionalni interesi Bošnjaka mogu najbolje ostvariti kroz taj model građanske države – smatra Bagić. No, time je Izetbegović potpisao vlastitu političku kapitulaciju, priznao da su drugi igrači u pravu i pokušao igrati na njihovom terenu, što često završi neuspjehom.

U Predsjedništvo je ušao Bečirović koji je, smatra Bagić, od ta tri kandidata bio najumjereniji i najracionalniji. Nije posebno karizmatičan, ali je bio umjereniji. - Pitanje je koliko će on moći kontrolirati situaciju i procese, no dobio je poligon da nastavi politiku smirivanja tenzija, pogotovo između Hrvata i Bošnjaka. Koliki će učinak i rezultat biti ovisi prije svega o većini u skupštinama i parlamentu te o tome kako će proći formiranje vlasti. Zanimljiva solucija bila bi da autentična građanska opcija možda prvi put formira vlast s HDZ-om. Tu kombinatoriku na takav način još nismo vidjeli, rekao je i dodao da to vidi kao potencijalnu priliku da se debata oko institucionalnog uređenja otvori na kvalitetniji način.

Govoreći o radikalizaciji odnosa između političkih predstavnika Hrvata i Bošnjaka, rekao je da je za budućnost BiH ključna deeskalacija tog odnosa jer bi moglo doći do daljnje destabilizacije BiH i dati dodatan vjetar u leđa Miloradu Dodiku za njegove separatističke politike. Komšić je četvrti put izabran u Predsjedništvo kao predstavnik Hrvata. - To je spomenik Daytonskom sporazumu i traljavosti oko njegova dizajna. Problem je nastao u samom institucionalnom dizajnu Daytonskog sporazuma, oni koji su radili na njemu napravili su tada užasan previd. To je previd hrvatskih pregovarača u Daytonu – kazao je. Njega je sad, dodao je, teško promijeniti.

Pesimist je jer ne vidi geopolitičke okolnosti koji bi mogle dovesti do značajnijeg redizajna originalnog Daytonskog sporazuma. Hrvati žele umjereni redizajn, za razliku od onih koji žele radikalan te ne vidi vanjsku silu koja bi prisilila aktere na promjenu. Promjene koje je na dan izbora uveo C. Schmidt su minimalne i bile su nužne, ali ne vjeruje da će se moći puno dalje od toga. Na pitanje tko je zaslužan za te promjene, Vlada ili predsjednik, smatra da se radi o miksu. - Zasluge postoje i na jednoj i na drugoj strani. Taj miks nije bio dogovoren, nego spontani, ali mislim da je ispao dobar – kazao je.

Predsjednikova retorika i agresivnost po tom pitanju bili su, smatra, nužni u nekim dijelovima kako bi se skrenula pozornost aktera u međunarodnoj zajednici koji su postali nezainteresirani za BiH. - Ta vrsta agresivnog skretanja pozornosti nije odmogla – istaknuo je. Bagić smatra da nikad nismo imali veće suglasje hrvatskih političkih aktera oko situacije u BiH. Postoje, napomenuo je, razlike samo u nijansama. Nakon Daytonskog sporazuma Hrvati u BiH su postupno postali akter o kojem nitko nema baš neki respekt, rekao je i dodao da dio negativnog imidža proizlazi iz toga što je to politički najmanje pluralan dio BiH. Hrvatska politika je od 2000-ih do prije koju godinu potpuno izbjegavala pitanja Hrvata u BiH zbog procesa ulaska u EU.

- Bliskost s Hrvatima u BiH je bila neka vrsta utega. Sve vlasti su se nekako nastojale distancirati da im netko iz Europe još ne bi nakačio neku obvezu ili politički prigovor vezan uz Hrvate u BiH – rekao je. Nada se da će Hrvati ostati živjeti tamo gdje žive, a bilo kakvo vezivanje opstanka i ostanka Hrvata uz institucionalna uređenja je pogrešan, loš i opasan, i takve bi poruke trebalo izbjegavati, poručio je. - Hrvatska se sad treba konstruktivnije i mirnije uključiti u tu priču – smatra Bagić. Prijedlog Mosta da se Komšić proglasi nepoželjnim je, misli, loš jer pridonosi radikalizaciji, dolijeva ulje na vatru i pomaže Komšiću. - Hrvatska mora smirivati strasti i pokušati uspostaviti neku vrstu političkog partnerstva s onim dijelom BiH političke nomenklature koja je umjerenija i racionalnija – zaključio je Bagić.