Zbog nedostatka osoblja, glavni kolodvor grada Mainza nije u stanju prihvaćati vlakove - isprva uvečer, a sad je promet ograničen i preko dana. Stanje u Njemačkim željeznicama je time postala i vruća tema uoči izbora, piše Deutsche Welle.
Grad Mainz je, za njemačke pojmove, sa svojih dvijestotinjak tisuća stanovnika grad srednje veličine i zapravo živi u sjenci nedaleke financijske metropole Frankfurta na Majni. No Mainz je i glavni grad jedne od šesnaest njemačkih saveznih pokrajina, pokrajine Rheinland-Pfalz, sjedište je drugog programa njemačke državne televizije ZDF i izuzetno je važno željeznički prometno čvorište. Preko njega obično prometuju vlakovi prema jugozapadu zemlje i dalje, u Švicarsku. Ali trenutno na glavnom kolodvoru Mainza vlada - potpuni kaos.
Njemačke željeznice su objavile kako će \"privremeno\" svojim brzim međugradskim željeznicama (ICE) \"zaobilaziti\" Mainz, isprva preko noći, a od ovog ponedjeljka (12.8.) je promet ograničen i preko dana. Putnici se upućuju da putuju u Frankfurt i da tamo presjedaju u liniju 8 gradske željeznice (S-Bahn). Ono što na internetskoj stranici Njemačke željeznice ne piše jest - niti to nije rješenje. Jer, i promet te gradske željeznice je uvelike ograničen i ona prometuje - samo jednom svakog sata!
Što na bolovanju, što na godišnjem
Makar je i to već dovoljno da i putnici i političari pokrajine Rheinland Pfalz pucaju od bijesa, gotovo je nevjerojatan razlog tog kaosa: nedostatak osoblja na glavnom kolodvoru Mainza. Naime, tamo je zaposleno ukupno petnaest željezničkih dispečera - i gotovo polovica ih je na bolovanju ili su na godišnjim odmorima. Sa preostalim osobljem, željeznica jednostavno nije u stanju popuniti sve tri smjene, tako da je prvo uglavnom ukinuta \"noćna\", a onda je ograničen i broj dispečera i u dnevnim smjenama.
Makar je već golem propust učinjen i kod (ne)zapošljavanja suradnika, zapravo je još gore kod tehničke opreme kolodvora u Mainzu. Naime, kad je već izbila takva situacija, nameće se rješenje da se dispečeri iz drugih gradova barem privremeno upute u Mainz - ali to je gotovo nemoguće. Jer, kad pogledate superbrze vlakove Njemačkih željeznica doslovce natrpane elektronikom i računalima, onda će netko naivan pomisliti kako je sve tako moderno i u upravljanju skretnicama i željezničkim prometom. Djelomice - i osobito u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, doista jest čovjek tek posljednja instanca nadzora dok sve ostalo obavljaju računala. Ali mnoga željeznička čvorišta na zapadu raspolažu opremom koja je zrela za tehnički muzej.
Zaposlenik je tek - trošak
Tako je i na kolodvoru u Mainzu: doduše, niti tamo nema (brkatih) skretničara koji na znak zvonca onda grabe golemu polugu kojom onda upućuju željeznicu na pravi kolosijek - ali nije baš niti mnogo bolje. Mnoštvo opreme potječe još iz sedamdesetih, djelom čak i prije Drugog svjetskog rata i u dispečerskoj centrali samo čovjek upravlja svime što se dešava na jedanaest perona - da sad i ne brojimo mnoštvo \"mrtvih\" kolosijeka i kolosijeke za tranzitni promet.
Ukratko, to je zadaća koju će tek nakon mnogo vježbe savladati i \"posuđeni\" dispečer iz Koblenza ili Wiesbadena, jer svaka greška se na tom radnom mjestu skupo plaća: prije oko dva tjedna je upravo na kolodvoru u Mainzu iskočio iz tračnica jedan regionalni vlak. Nije bilo niti žrtava, niti povrijeđenih, ali je već onda izbio prometni kaos koji je trajao satima. Uzrok je po svemu sudeći i tada bio - premorenost osoblja.
Ovaj novi i potpuni kaos u Mainzu je veoma brzo postao i vruća politička tema. Njemačke željeznice su u vlasništvu države i zapravo je za njih odgovoran ministar prometa (bavarski kršćanski demokrat) Peter Ramsauer koji je priznao kako ono što se dešava u Mainzu, \"nije prihvatljivo\". Glave se već kotrljaju: u subotu je objavljen otkaz člana uprave Njemačkih željeznica zaduženog za operativne poslove Hansjörg Hess, a član nadzornog odbora Njemačkih željeznica i glavni tajnik Liberalne stranke Patrick Döring poručuje Željeznici neka izvole hitno pozvati suradnike sa godišnjih odmora - pa makar, ako treba, i o trošak Željeznice.
Ima još mnogo čvorišta kao u Mainzu
Ali upravo to i jest glavni problem, smatra političar stranke Zelenih i predsjednik povjerenstva za promet Bundestaga: obzirom da Njemačke željeznice već godinama škrtare i misle samo na dobit, nije niti čudo da im nedostaje osoblja na odgovornim položajima i da su postojeći zaposleni jednostavno preopterećeni. Naime, i dispečeri u Mainzu su već nagomilali na tisuće prekovremenih radnih sati i mnogima je već više puta odbijen zahtjev za godišnji odmor. Rješenje jest, mišljenja su i njemački socijaldemokrati, da državna tvrtka poput Njemačkih željeznica i čini ono zašto postoji: transportira osobe i robu kroz Njemačku, a dobit bi trebala biti od drugorazrednog značaja.
No Deutsche Bahn AG se već godinama priprema za privatizaciju i opsežnim mjerama štednje \"uljepšava\" svoj završni račun. Kako procjenjuju u Željeznicama, i ova godina će završiti uz dobit (Ebit) od oko dvije milijarde eura - i od toga naravno ima i konkretnu korist glavni vlasnik, njemačka država koja će opet dobiti oko 500 milijuna eura dividende. Istovremeno, kako tvrdi tjednik Spiegel, u Njemačkoj nije problem samo Mainz, nego postoji oko tri tisuće zastarjelih željezničkih čvorišta gdje također rade djelatnici na kraju snage i strpljenja.
Iz uprave Njemačkih željeznica ne niječu da \"mjestimično\" ima problema, ali ipak tvrde kako Spiegel \"pretjeruje\". U Mainzu pak oko 60 tisuća putnika (i birača) koliko ih svaki dan prolazi kroz taj kolodvor, dok čekaju svoj vlak sada svakako imaju dovoljno vremena da razmisle, tko je od njih u pravu.