Policajci ubuduće ne bi smjeli biti članovi političkih stranaka, glavni ravnatelj policije birao bi se na pet godina, na čelo policijskih uprava postavljali bi se načelnici, a da se prethodno ne pita za mišljenje tijela lokalne vlasti, a smjene s rukovodećih funkcija više ne bi smjele pratiti degradacije.
Ovo su samo neke od novina predviđenih u nacrtu novog Zakona o policiji koji bi MUP uskoro trebao uputiti u zakonodavnu proceduru, i to po hitnom postupku.
Sporno vrijeme donošenja
– Vrijeme donošenja zakona je, najblaže rečeno, politički nekorektno. Takav zakon ne donosi se prilikom odlaska s vlasti – kaže bivši, SDP-ov ministar policije Šime Lučin koji je uvjeren da će se promijeniti vlast, pa optužuje aktualno rukovodstvo MUP-a da mijenja zakon kako bi postavili svoje kadrove.
U Ravnateljstvu policije to kategorički odbacuju. Načelnik Uprave policije Dubravko Teur i njegov pomoćnik Miroslav Puž navode da se zakon mijenja zbog uvođenja europskih standarda, a da u hitnu proceduru ide zato što je jedno od mjerila u 23. poglavlju – Pravosuđe i ljudska prava. Tako bi se, kažu, ravnatelja biralo putem javnog natječaja na vrijeme od pet godina. Uvjet je da ima najmanje 15 godina policijskog iskustva, od čega minimalno 10 godina na rukovodećim funkcijama. Imenuje ga i razrješuje Vlada na prijedlog ministra policije. Prije isteka roka od pet godina može ga se razriješiti ako to sam traži, ako je postao trajno nesposoban za rad ili ako je protiv njega pokrenut postupak za težu povredu službene dužnosti.
Lučin je uporan u tvrdnji da HDZ hoće zacementirati svoj kadar u policiji jer nerad i loši radni rezultati nisu predviđeni kao razlog za smjenu ravnatelja. Policajci Teur i Puž ni u tome mu ne daju za pravo navodeći kako bi neefikasnost ravnatelja bila povod za disciplinsku odgovornost. Dodaju da bi o toj odgovornosti odlučivao stegovni sud koji je neovisno tijelo. Kao poboljšanje u prijedlogu Zakona u odnosu na postojeći još ističu i odredbu koja bi ubuduće spriječila šikaniranja.
Popis svih radnih mjesta
Naime, nakon što netko bude smijenjen s funkcije, mora se rasporediti na mjesto sukladno stručnoj spremi i svom zvanju. Tako se ne bi više moglo dogoditi da netko tko je bio šef svih kriminalističkih policajaca u državi nakon smjene završi u Policijskoj postaji na Krku. Kao dobar pomak navode i obvezu MUP-a da dva puta godišnje sastavi i objavi popis radnih mjesta. U zakonskom prijedlogu isprva nije bio predviđen civilni nadzor, a potom je uvedeno rješenje po kojem bi to bilo tročlano tijelo koje bi postavio ministar, a činili bi ga predstavnik policije i dva člana iz redova civilnog društva.
– Loše je da ministar imenuje tijelo koje bi trebalo nadzirati cjelokupni rad MUP-a. Ovo je bacanje prašine u oči – kaže Lučin i dodaje da ovakav zakon neće pridonijeti zatvaranju 23. poglavlja jer se ne shvaća depolitizacija policije.
– Depolitizacija ne znači zabraniti policajcima da budu članovi stranaka, nego ukloniti utjecaj politike na rad policije – zaključuje bivši ministar.
lučin je za svog mandata unazadio policiju 20 godina, ukinuo srednju policijsku školu i podijelio 2000 otkaza sposobnih policajaca. sada svaka postaja ima manjka iskusnih pozornika i krimovaca, ineće ih imati sljedećih 10 godina zbog ŠIME.