Poljaci najveći dobitnici, Nijemci najviše plaćaju

Najveći dobitnik iz europskoga proračuna lani je bila Poljska, objavila je Europska komisija u izvještaju o korištenju novca iz središnje europske blagajne. Poljaci su, naime, iz europskoga proračuna u 2009. godini povukli 6,4 milijarde eura više nego što su u njega uplatili. Najveća dobitnica iz 2008., Grčka, pala je na drugo mjesto, sa 6,2 milijarde eura viška.

Najveći prinosnik u bruxellesku blagajnu ostaje Njemačka, koja je lani uplatila 8,12 milijarda eura više nego što ih je povukla. Slijede Francuska, sa 4,74 i Italija sa 4,1 milijardom eura većom uplatom od isplate. Nizozemska, koja je nakon Luksemburga najveći neto uplatitelj po stanovniku, u ukupnome je iznosu neto uplata lani bila na četvrtome mjestu, sa 2,03 milijarde eura. Ujedinjeno Kraljevstvo je peto, sa 1,36 milijarda. No, kada se Britancima ne bi vraćao “rabat”, za koji se izborila još Margaret Thatcher, a koji je lani iznosio 5,66 milijarda, bili bi sa 6,99 milijarda eura drugi neto uplatitelj, odmah iza Nijemaca. 

Od 112 milijarda eura, koliko je iz europskoga proračuna lani iskorišteno, 50,8 milijarda utrošeno je za “očuvanje i upravljanje prirodnim izvorima”, mahom za poljoprivredu i seoski razvoj te okoliš. Na drugome su mjestu kohezijski fondovi, za razvoj ispodprosječno razvijenih regija, na što su otišle 33,93 milijarde. Na poticanje rasta i zapošljavanja potrošeno je 10,07, a na vanjskopolitičke djelatnosti i na međunarodnu pomoć za razvoj 7,97 milijarda. Upravni troškovi, uključujući plaće eurobirokrata, pojeli su 7,38 milijarda eura ili 6,5 posto europskoga proračuna.

Središnja se europska blagajna najvećim dijelom, oko 70 posto, puni uplatama zemalja članica, sukladno njihovu bruto nacionalnome prihodu, Hrvatska će vjerojatno uplaćivati oko 600 milijuna eura godišnje. Na drugome su mjestu, sa 12 posto, carine, a na trećem, sa 11 posto, porez na dodanu vrijednost.