Osiguraju li svojim životinjama bolji život, bez boli, straha i tjeskobe te bolje standarde prehrane, smještaja, pristup ispaši i ispustima pri uzgoju, hrvatski poljoprivrednici, mljekari, govedari, svinjogojci, peradari već bi potkraj ove godine mogli uživati benefite kroz pojačane potpore na svome računu. Samo po jednoj mliječnoj kravi, primjerice, “amenuje” li EK uskoro prijedlog Ministarstva poljoprivrede, godišnje bi za poboljšane uvjete života bilo bi moguće ostvariti i do 262,78 eura više u odnosu na trenutačne subvencije iz EU i RH proračuna (85:15%), isto toliko i za krmaču i nazimicu, oko 152 po glavi juneta, 30-ak po tovnom prasetu, 60-ak eura po nesilici..., doznajemo u resornom ministarstvu.
Napredniji ili nazadniji?
Mjera dobrobiti životinja, visokih standarda držanja koji su iznad obveznih zakonskih standarda, članicama EU bila je na raspolaganju još u programskom razdoblju 2007.-2013. Ulaskom u EU RH je ispunila obvezu donošenja Program ruralnog razvoja (PRR) 2014.-2020., pri čemu se očito smatralo da samo napredniji od drugih pa nam ona ne treba, tako da je tek Tolušićevo ministarstvo u zadnjim, četvrtim izmjenama PRR-a donijelo lanjskog prosinca. Do 2020. za dobrobit životinja isplatilo bi se 20 milijuna eura. Poljoprivrednici će zahtjeve za te potpore podnositi na jedinstvenom zahtjevu za proizvodnu 2018., kao i za sve ostale potpore do 15. svibnja, a prvi bi novac avansno stigao u studenom.
Eurozastupnica Marijana Petir, članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj EP-a, nada se kako mjera dobrobiti, odobri li je EK, neće doći prekasno za mljekarski sektor koji je posebno pogođen krizom. Austrija je, primjerice, za mjeru dobrobiti životinja osigurala 228,5 mil. eura do 2020., od 58 do 64 eura samo za slobodnu ispašu po uvjetnom grlu (UG).
Svaka zemlja ima svoju tarifu
– U Bugarskoj je ova mjera 100% uključena u prioritet, za što je ukupno osigurano 56,9 milijuna eura, što čini 1,98% bugarskog PRR-a – objašnjava Petir. Plaćanja se odnose na velike i male preživače i iznose od 22,5 do 44,4 eura po UG, ovisno o načinu uzgoja, a u prioritet 3 dobrobiti životinja uključile su se i Rumunjska i Irska gdje je 26,5 mil. eura financirano iz EU sredstava, dodaje. Cipar je stočarima namijenio 7 mil. eura s maksimalnom potporom od 12,25 eura po UG, a Češka oko 133 milijuna eura za poticanje većeg broja kvadrata po mliječnoj kravi (13 eura), higijenu okoliša (67), pristup ispustima u razdoblju gestacije (63), za svinje od 7 mjeseci do kraja prvog gestacijskog razdoblja 107 eura...
– Danska potiče dobrobit životinja kroz druge nacionalne mjere umjesto kroz PRR, dok u Njemačkoj one ovise od jedne do druge savezne države. Najveća i najbogatija pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija ima proračun za ruralni razvoj od 82 mil. eura za 36 tisuća gospodarstava, od kojih 11% ide za dobrobit koja se prvenstveno odnosi na ljetnu ispašu, povećanje prostora po životinji te danje svjetlo – tvrdi Petir.
Grčka, ovisno o vrsti i načinu hranjenja, za UG goveda godišnje izdvaja 418,50, za svinje 408,90, perad u intenzivnom hranjenju 192,4, u slobodnom uzgoju i organskoj prehrani 200,3, koze i ovce 412,65 eura, a slično je i u Italiji gdje se dobrobit potiče i kroz nacionalne programe ruralnog razvoja, ruralne mreže i 21 regionalni PRR, Mađarskoj, Slovačkoj... ili Sloveniji gdje se potpore kreću od 27,6 eura za uzgoj preživača do 61,77 eura po uvjetnim grlima za uzgoj krmača.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
Ajde barem da se novac utroši za nešto pametno i korisno . A ne one jadne krave i svinje a pogotovo kokoši nesilice stisnute na par kvadrata koje čitav svoj život ne vide ni sunca ni mjeseca. Baš je lijepo vidjeti kravice kako slobodno.pasu po pašnjaku ili kokice koje šeću po dvorištu.