jedina tražena roba

Poljoprivredno zemljište najtraženije na tržištu nekretnina

Foto: arhiva VL
Poljoprivredno zemljište najtraženije na tržištu nekretnina
27.08.2012.
u 07:43
Na otocima na poljoprivrednim zemljištima niču i vikendaška naselja, samo rijetki novi vlasnici zemlju misle i obrađivati
Pogledaj originalni članak

Dok se lome koplja oko novog zakona o poljoprivrednom zemljištu, zemlja, osobito na otocima, jedina je tražena roba na ovoljetnom uspavanom tržištu nekretnina.

Kupci naivni?

Razloga je za to više, a najveći je što se za doslovno nekoliko eura po kvadratu mogu kupiti veće ili manje parcele udaljene od mora nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara, s pogledom na pučinu ili ne, s nasadom ili bez njega, objašnjava vlasnik agencije za nekretnine iz Splita Slaven Zambata.

Točno se zna koliko koja pozicija vrijedi, pri čemu je bitno i da zemljište ima kolni prilaz, da je blizu struje i vode, a cijenu mu dižu i stare kamene kućice, pojate ili pastirske nastambe. Nikica Begonja iz Zadra, predsjednik grupacije prodavatelja nekretnina pri HGK, kaže da je među kupcima, nažalost, najmanje onih koji bi obrađivali zemlju.

– Poljoprivredna zemljišta, zbog rupa u zakonu i sporosti građevinske inspekcije, nakon kupnje pretvaraju se u divlje građevinske zone, a to su nove ekološke bombe jer se uz svaki bespravno podignut objekt iskopa i tzv. crna jama. Ljudi su danas pod pritiskom dugova, ovrha i otkaza prisiljeni prodavati vrijedne nekretnine budzašto, a spretni mešetari uspijevaju uvjeriti naivne kupce kako će se ta zemlja jednog dana prenamijeniti i tada će imati višestruko vrijedno građevno zemljište.

Mjerodavni zatvaraju oči

Jasminka Fišer Gavranović, vlasnica agencije za nekretnine iz Vodica, kaže da pod teretom dugova vrijednost poljoprivrednog zemljišta padne i na 1 do 2 €/m². Na nekim su otocima tako već nikla nova vikendaška naselja na poljoprivrednim zemljištima s prastarim kamp-kućicama ili odsluženim industrijskim kontejnerima. Na Hvaru se, ističe Zambata, na sjevernoj strani otoka, cijela uvala od 120.000 četvornih metara nudi već za 8 ili 9 €/m², na Braču, Šolti i Korčuli za 15 do 25, na Šipanu od 9 do 12, a na Jakljanu, primjerice, jednom od najljepših otoka, samo za 6 €/m². Kupci su najčešće iz Zagrebačke i Varaždinske županije, a u posljednje se vrijeme za poljoprivredna zemljišta zanimaju i mladi koji u drugom, trećem ili četvrtom koljenu vuku podrijetlo iz Dalmacije. Stranci ih, pak, kupuju preko tvrtke koje registriraju u nas jer ih, prema zakonu, mogu kupovati samo kao pravne osobe.

Begonja kaže da su na problem rasprodaje poljoprivrednih zemljišta uz more i divlju gradnju upozorili i na posljednjoj sjednici županijske komore jer je riječ o devastaciji u prostoru pred kojom svi zatvaraju oči, a zakonskom regulativom Ministarstvo graditeljstva moglo bi i trebalo u roku od 24 sata tome stati na kraj.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 39

GO
google385
07:57 27.08.2012.

VAZNO @ google385 vam odaje strogo cuvanu tajnu koju zna samo par politicara.zbog ulaska u EU hrvatska ce morati legalizirati sve objekte jer je inace EU nece primiti ali se to taji i pokusava se legalizacijom doci do novaca od gradana koji ce legalizirati nekretnine.posto je drzava prisiljena da sve legalizira proci ce onda isto koji plate ali i oni koji ne plate

TI
tintilinic100
08:03 27.08.2012.

Očigledno su cijene zemljišta građevinskog preskupe.. pa se ljudi snalaze kako znaju :)

LI
list68
07:56 27.08.2012.

Da imamo pravnu državu, to bi bilo riješeno po zakonu o poljoprivrednom zemljištu, dakle zemljište bi moralo biti obrađeno, a i porez za parcele, bile one poljoprivredne ili ne, na takvim mjestima, trebao bi biti višestruko veći no za ostale parcele, pa neka Zagrepčani onda zagađuju Hrvatsko more i otoke.