U Poljskoj su od ovog tjedna na snazi zakonske izmjene koje su praktički legalizirale “pushback”, kontroverznu praksu ekspresnog protjerivanja neregularnih migranata uhvaćenih u nezakonitom prelasku granice, i to bez obveze zaprimanja i razmatranja zahtjeva za azil, na što bi sve osobe trebale imati pravo po međunarodnim, europskim i dosad važećim nacionalnim poljskim propisima.
EU neće financirati zidove
Ako pravo na azil traži netko tko je uhvaćen i pritvoren odmah nakon protuzakonitog prelaska državne granice, zahtjev te osobe može se ignorirati, odnosno odbaciti bez proučavanja je li utemeljen ili nije, što je obično dugotrajna procedura. Tu novost uvode izmjene poljskog zakona o strancima, koje su stupile na snagu nakon što su izglasane u poljskom parlamentu i nakon što ih je krajem prošloga tjedna potpisao predsjednik Republike Andrzej Duda.
I dalje se ostavlja mogućnost podnošenja zahtjeva za azil i razmatranja svakog takvog pojedinačnog zahtjeva u redovnoj proceduri, ali samo ako je osoba stigla izravno s područja gdje joj je ugrožen život, sigurnost i sloboda. Pod uvjetom da takva osoba prezentira opravdane razloge za ilegalni ulazak u Poljsku i da podnese zahtjev za azil odmah nakon prelaska granice, takav se zahtjev za međunarodnom zaštitom može razmatrati.
No, u svim drugim slučajevima, s kakvima se Poljska trenutačno svakodnevno susreće u velikom broju na granici s Bjelorusijom, policajci i druge službe zadužene za čuvanje granice imaju ovlasti ekspresno vraćati neregularne migrante odakle su došli, bez pružanja mogućnosti podnošenja zahtjeva za azil. Izmjene poljskog zakona također su uvele kaznenu odgovornost za uklanjanje, rušenje ili oštećivanje barijera postavljenih na granici, poput bodljikavih žica i ograda. Mađarska je uvela slične zakonske odredbe još u jesen 2015., a Poljska je tim putem krenula sada, kad je suočena s hibridnim napadom susjedne Bjelorusije, i njezina predsjednika Aleksandra Lukašenka, koji je odlučio osvetiti se Europskoj uniji za uvedene sankcije tako što migrantima s Bliskog istoka pruža mogućnost da dolete zrakoplovom u Minsk i ubacuju se preko zelene granice u EU, odnosno u Poljsku, Latviju i Litvu.
Šefovi država i vlada 27 članica Unije na prošlotjednom su Europskom vijeću usvojili zaključke koji zadužuju Europsku komisiju da prilagodi europske propise i osmisli mjere boljeg čuvanja vanjskih granica Unije od hibridnih prijetnji i instrumentaliziranja migranata, kao što je ovdje slučaj. Komisija je dobila zadatak da usmjeri adekvatno financiranje na te nove mjere za bolje čuvanje granica. No, iako je desetak država članica eksplicitno tražilo da te mjere omoguće financiranje izgradnje graničnih barijera novcem iz europskog proračuna, šefica Komisije po završetku summita u petak je otklonila tu mogućnost.
– Bila sam vrlo jasna oko toga da postoji dugotrajno zajedničko razumijevanje u Komisiji, a i s Europskim parlamentom, da neće biti financiranja bodljikavih žica i zidova – rekla je Ursula von der Leyen.
Pravo na barijere
Iz EU fondova se financiraju razni drugi troškovi upravljanja granicama, ali ne i sâmo podizanje graničnih barijera. Njemački ministar unutarnjih poslova na odlasku Horst Seehofer, dugogodišnji zagovornik jačanja nepropusnosti vanjskih granica EU za neregularne migracije, rekao je za nedjeljni Bild da je izgradnja zida na vanjskoj granici u Poljskoj legitimna.
VIDEO: Mijenjat će se oznake roka trajanja na hrani: 'Proizvodi se jednostavno ne pokvare dan nakon isteka'
stop širenju islama u Europi!!!