Polovica srednjoškolaca uzima instrukcije za bolju ocjenu

Cijele godine uzimam instrukcije iz matematike jer mi ona slabo ide. Na instrukcijama uspijem naučiti ono što treba za dovoljnu ocjenu. Instrukcije uzima većina mojih kolega, otprilike pola razreda, rekao je Matija Panić, učenik Željezničke tehničke škole u Zagrebu.

Matematika i fizika
Puni sat plaća 60 kuna, a radi uglavnom svakog vikenda po sat ili dva. Dodaje da jedan dio učenika instrukcije uzima za dovoljnu ocjenu, a većina za željenu – trojku, četvorku ili peticu. Za vrlo dobru ocjenu dodatnu poduku iz engleskog jezika uzima njegova kolegica Marijana Čaić.

– Uzimam dva puta tjedno po sat vremena. Cijena je 60 kuna po satu i ne čini mi se skupo budući da tako uspijevam dobiti bolju ocjenu. U njezinu razredu većina učenika ne uzima instrukcije, a ako i uzimaju, onda je to najčešće iz matematike. Maturantica Tea Špehar instrukcije nikada nije uzimala, ali ih je, naravno besplatno, iz matematike davala kolegama u razredu.

– Radili smo u grupici 5 – 6 učenika, pa iako nisam profesor, mogla sam im objasniti gradivo koje smo učili. Puno mojih prijatelja uzima instrukcije, a čujem da je tako u svim srednjim školama. Gotovo svaki drugi učenik treba pomoć, najčešće iz matematike ili fizike, a ima i onih kojima je poduka potrebna iz kemije, stranog jezika pa i hrvatskog – veli Tea.

Prema posljednjem istraživanju koje su prije dvije godine proveli Boris Jokić i Zrinka Ristić Delić iz Instituta za društvena istraživanja, više od 54% učenika drugih razreda srednjih škola koristilo se podukom, a najviše ih je tu pomoć trebalo za matematiku.

Borba s vjetrenjačama
– Sve više se traže instrukcije, ali ja to ne bih vezala za nacionalne ispite i državnu maturu već za prezahtjevne srednjoškolske, posebno gimnazijske, programe u odnosu na ono što učenici obrade u osnovnim školama – objašnjava Sonja Mudrić, profesorica matematike u Športskoj gimnaziji. Njezin sat stoji 60 kuna, kao i u većine.

– Postoji neusklađenost između želje da se kroz HNOS učenicima olakša nastava u osnovnoj školi i programa koji ih dočeka u srednjoj. Velik broj učenika uzima repeticije, ne samo za pozitivnu nego i za bolju ocjenu. Ali strašno je što prema mojoj procjeni gotovo trećina gimnazijalaca, izuzev prirodoslovno-matematičkih gimnazija, ima negativnu ocjenu iz matematike. U strukovnim školama situacija je još lošija – upozorava prof. Mudrić.

Profesorica hrvatskog u Medicinskoj školi u Vrapču Lahorka Černok kaže: – Borimo se s vjetrenjačama da ih opismenimo. Iz osnovne škole dođu s različitim predznanjima, a situaciju komplicira i to što rade po različitim udžbenicima. Neki učenici u 7. razredu obrade Sofokla, Antigonu i Kralja Edipa, a neki ne čuju ni za Hasanaginicu.

Puni sat instrukcija naplaćuje 70 kuna, a polaznika joj ne manjka.