S potpredsjednicom Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravkom Šuicom razgovarali smo u povodu međunarodne konferencije o demografskim promjenama u Hrvatskoj i Europi, koja je jučer održana u Zagrebu i pod njezinim pokroviteljstvom. Šuica je nedavno predstavila paket mjera kako bi države članice imale na raspolaganju instrumente kojima će se suočiti s demografskim izazovom, a EU održati konkurentnost na globalnom tržištu. Sadrži četiri stupa: prvi stup je potpora roditeljima u boljem usklađivanju obiteljskih težnji i plaćenog rada, posebno osiguravanjem pristupa kvalitetnoj skrbi za djecu te dobre ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
Drugi je potpora mladima u razvijanju vještina, lakšem pristupu tržištu rada i lakšem rješavanju stambenog pitanja cjenovno pristupačnijim stanovanjem. Treći je stup mjera osnaživanja starijih generacija, održavanje njihove dobrobiti putem reformi i odgovarajućim politikama tržišta rada koje bi se trebale prilagoditi njihovim potrebama. Četvrti stup, koji je najkontroverzniji i koji je dobio najveću pozornost, jest o zakonitim migracijama kao načinu suočavanja s nedostatkom svježe radne snage u svjetlu predviđanja nastavka brzog starenja stanovništva u Uniji.
Nemaju sve europske regije – koristim taj naziv umjesto država jer preciznije opisuje stanje na terenu – jednak problem s lošom demografskom slikom. Neke stoje jako dobro, ali u konačnici, u većoj slici, stanje je loše. Kako vidite stanje u Hrvatskoj i kako se država nosi s tim problemom?
Točno! Teško uopće možemo govoriti o demografskoj slici Europske unije jer su razlike između država članica, a posebice između regija, tolike da su izazovi s kojima se nose često neusporedivi. Dok je, primjerice, u Hrvatskoj najveći izazov odljev stanovništva, u Nizozemskoj je problem obrnut: oni se lokalno suočavaju s tolikim rastom stanovništva da problem stambene skrbi postaje doista ozbiljan. Raspolažemo dosta svježim podacima na europskoj razini jer je 2021. u svim državama članicama učinjen popis stanovništva, što nam i omogućuje ovakve usporedbe. U odnosu na prethodni popis, čak 9 država članica bilježi značajan pad broja stanovnika – među njima je i Hrvatska.
VEZANI ČLANCI:
Na regionalnoj razini situacija je još problematičnija – jer neka područja bilježe opadanje stanovništva od čak 20 posto. Dodatni podaci ukazuju na sveukupno ubrzano starenje stanovništva, na općenito sve manji broj djece, na značajnije promijenjene strukture kućanstava. Promjene o kojima govorimo imaju značajan utjecaj na naše politike, institucije, na cjelokupne sustave koji su osmišljeni za potpuno drukčije strukture stanovništva. Čak 50% djece koja se rađaju danas u Europi živjet će do 100 godina – naši sustavi nisu prilagođeni njihovim potrebama. Ne želim reći da su ovi podaci zvono za uzbunu, ali su zasigurno poziv na djelovanje – kako bismo pravovremeno preduhitrili negativni utjecaj ovih demografskih promjena na naše društvo i našu ekonomiju.
Svaka kriza još jasnije pokazuje koliko su žene ranjivije na tržištu rada, što se odražava na financijsku sigurnost i neovisnost, sada i u starosti, a zna povlačiti za sobom i druge stvari, kao što je ostajanje u lošim vezama i brakovima te nasilje u obitelji. Vidimo da na žene pada teret brige ili o djeci ili o starijoj rodbini, primjerice roditeljima. Kako pristupiti tom problemu, s jedne strane institucionalno, većim brojem te jeftinijim vrtićima i domovima za starije, ali i kako omogućiti ženama, ako to žele, da provedu dulje vrijeme s djecom kod kuće a da zbog toga ne budu financijski "kažnjene" na tržištu rada?
Problematika koju opisujete bila je upravo povod izrade Europske strategije skrbi, koju smo objavili još lani, a kojom nastojimo – uz dvije vrlo konkretne preporuke, s jedne strane o predškolskom odgoju, a s druge o dugotrajnoj skrbi – svima u Europskoj uniji omogućiti pristup kvalitetnoj skrbi. Ta strategija, koliko god se naizgled prvenstveno ticala djece i starijih – putem uključenosti djece u rani predškolski odgoj te osiguranja dugotrajne skrbi za starije – ima za cilj zapravo rasteretiti i osnažiti upravo žene. Jer ulaganjem u visokokvalitetnu skrb ostvaruje se istinska ravnopravnost spolova te povećava sudjelovanje žena na tržištu rada, a tako i smanjuje razlika u plaćama i mirovinama muškaraca i žena.
Žene za sada snose najveći teret obveza skrbi te čine čak 90% zaposlenih u sektoru formalne skrbi, dok 7,7 milijuna žena uopće nije u radnom odnosu upravo zbog obveza pružanja skrbi djeci ili starijima. Dok se, naravno, uvijek radi o osobnom izboru, zahvaljujući tim preporukama osigurat će se da vrtići budu ne samo iznimno kvalitetni već i pristupačni – u smislu osiguranja mjesta djeci u vrtićima, ali i cijene – a da se dugotrajna skrb rimuje ne samo s kvalitetom nego i s pristojnim životnim standardnom naših starijih.
Europa, u principu, ima mnogo samačkog stanovništva, mladih, ali i starih, ali pojedine regije bilježe i druge trendove. U Hrvatskoj tako mladi ostaju s primarnom obitelji jako dugo, što je dijelom i tradicijski uvjetovano, ali dijelom i zbog financijskih ograničenja. No vidimo da se i u drugim državama, gdje su tradicionalno djeca ranije odlazila od kuće, sada vraćaju u roditeljski dom, što opet utječe na kasniji početak samostalnog života i formiranja obitelji. Što demografska strategija predviđa, kako se može olakšati mladima ranije osamostaljenje?
Pokazatelji kojima raspolažemo ukazuju na to da se struktura kućanstava u Europi drastično mijenja. Većina kućanstava više nema djece, a najveći rast bilježe ona kućanstva koja čine samci – ima ih više od 70 milijuna u EU. Dodatno, jednoroditeljskih obitelji sve je više, a kako Europa stari, i većina osoba starijih od 65 godina opet živi sama, pri čemu posebno žene (39,8% žena u odnosu na samo 20% muškaraca starijih od 65). S druge strane, tradicionalnijih kućanstava s roditeljima i djecom sve je manje. Po pitanju napuštanja roditeljskog doma, prosjek godina u EU je oko 26. Tu se Hrvatska posebno ističe – jer je prosjek u Hrvatskoj čak iznad 33 godina, dok je, primjerice, u Finskoj oko 21.
Dodatno, mladi kasnije stupaju u brak – statistički gledano, u EU najkasnije u Švedskoj (s oko 35 godina) te kasnije imaju djecu (prosjek EU za žene sad je 29 godina, dok je proporcija žena koje rađaju s više od 40 godina danas sve veća). Uz pomoć ovih pokazatelja pokušala sam vam predočiti demografsku sliku kojom raspolažemo, a koja zaista ukazuje na veće promjene u strukturama društva, na koje dodatno utječe i činjenica da živimo kudikamo dulje. Naša je zadaća identificirati sve ove demografske trendove te pravovremeno preduhitriti njihov negativni utjecaj na naše društvo i našu ekonomiju.
To je upravo cilj Toolboxa koji smo nedavno predstavili, a u kojem je jedan stup u potpunosti posvećen mladima i usmjeren na to da njihova obuka i obrazovanje istinski odgovara stvarnim potrebama tržišta rada, posebice zelene i digitalne tranzicije. A prvi je stup posvećen roditeljima – koji su isto mladi – s porukom da nema potrebe da biraju između djece i tržišta rada jer imamo načine kako im omogućiti da paralelno i grade svoje karijere i budu roditelji. Jer društvo bez djece društvo je koje izumire. Trebamo mladim ljudima dati perspektivu, osnažiti ih i dati im priliku da izgrade bolju budućnost.
U Hrvatskoj vidimo da su određene poslovne branše popunjene radnicima iz trećih zemalja, onih dalekih, budući da se regionalni bazen ispraznio jer su i od tamo ljudi otišli dalje na Zapad. Migracije i migranti su, očito, potrebni ekonomiji, ima ih i u zemljama koje se diče time što "ne puštaju migrante". Problem su ilegalne migracije, ali i politiziranje migranata i negativan odnos prema njima. Europska unija trebala bi imati, kažu mnogi, više načina za legalni dolazak imigranata. U cijeloj toj kompleksnoj situaciji kako pomiriti potrebu za radnicima, ali i političke i želje nekih dijelova stanovništva za manje imigranata?
Prema podacima kojima raspolažemo, države članice koje bilježe najveći broj imigranata (ako uzmemo podatke iz 2021.) su Njemačka (s 874.000 imigranata ili čak 23% svih imigranata u EU), zatim Španjolska (s više od 500.000 ili 14% EU), Francuska i Italija. Te četiri države članice broje više od 55% sveukupnih imigranata u EU 2021. godine (podaci su slični iz godine u godinu). S druge strane, Slovačka, Latvija ili Estonija broje ih najmanje – no radi se o proporcionalno i manjim državama.
Upravo je taj priljev stanovništva putem migracija ono što često čini razliku između država članica po pitanju rasta ili opadanja stanovništva. No kad govorimo o migracijama, potrebno je činiti jasnu razliku između legalnih i ilegalnih migranata – jer Toolbox legalne migrante smatra sastavnim dijelom ljudskog kapitala EU. Rupe na tržištu rada u Europi, posebice u nekim sektorima, takve su da ih bez legalnih migranata teško možemo popuniti. Želimo li da naše gospodarstvo ostane konkurentno i nastavi bilježiti rast, legalne migracije trebamo prihvatiti kao sastavni dio naše demografske slike.
Starenje i odljev mozgova ispraznili su neke europske regije. Kako postići cirkulaciju mozgova, da ljudi odu, ali i da se nakon obrazovanja, možda i dijela karijere, sa znanjem i vještinama vrate i revitaliziraju te krajeve?
Jedini način da se povratak učini zanimljivim jest tako da te iste regije iz kojih danas mladi masovno odlaze ponovno postanu atraktivne, ne samo za vlastito izvorno stanovništvo već i za sve Europljane. Da osmisle razvojne strategije, da se lokalno nametnu na karti Europe kao atraktivne, dinamične, poticajne za startupove, pogodne za obiteljski život, umrežene u razne ekosustave, dobro povezane, zelene i digitalne.
A opet da imaju taj jedan tradicijski štih koji ih čini posebnima, a život u njima ugodan i kvalitetan. Uopće ne mislim da je to lako postići, ali iskreno mislim da je radom na regionalnoj i lokalnoj razini te pametnim i atraktivnim mjerama apsolutno moguće. A oni koji se odluče za takve hrabre poteze neće biti sami jer, kao što ste vidjeli u Toolboxu, i fondovi EU će im biti od pomoći, kao i posebni mehanizmi, poput Talent boostera, koji će regijama koje su za to manifestirale interes pomoći u izradi atraktivnijih i dinamičnijih regionalnih strategija.
VIDEO Plenković o novoj knjizi o Franji Tuđmanu: 'Stao je na čelo najvažnije političke stranke'
Šefica demografske obnove sa jednim djetetom. Genijalno.