Polovina Slovaka ne vjeruje da je Rusija kriva za rat u Ukrajini

Nakon višetjednim prosvjedima uzdrmane Moldavije, još su dvije države bivšeg Istočnog bloka suočene s potencijalnom krizom. U Slovačkoj se osniva posebna jedinica – centar za suzbijanje hibridnih prijetnji pri ministarstvu unutarnjih poslova, zbog kojeg se u tu svrhu nabavlja poseban softver za analizu temeljen na umjetnoj inteligenciji, kojim će se prepoznavati pokušaji plasiranja dezinformacija.

Eskalacija proruskog sadržaja

– Sustav će nam pružiti bolji pregled online aktivnosti i upravlja li se njima izvana – rekao je Daniel Milo, voditelj ove nove jedinice, čije riječi prenosi Bloomberg. Razlog je snažan zaokret u javnom mnijenju Slovačke, u kojoj sada više od polovine stanovnika ne vjeruje da je Rusija odgovorna za rat u Ukrajini. A to je u suprotnosti sa stajalištem tamošnje vlade, koje je izrazito proukrajinsko, a njezino je mišljenje da je za to odgovorno rusko hibridno online djelovanje. Naime, ankete provedene u zemljama bivšeg Istočnog bloka pokazale su da više od polovine Slovaka, kojih ima 5,4 milijuna, vjeruje u teorije zavjere i da tek svaki drugi Slovak vjeruje da je Rusija napala Ukrajinu, prenosi Bloomberg. Također, više Slovaka vjeruje Rusima nego svojim saveznicima Amerikancima.

Milo dokazuje rusku odgovornost za takve statistike izjednačavanjem proruskog narativa na društvenim mrežama ubrzo nakon početka rata 24. veljače. Da bi se potom situacija okrenula u potpunosti te je broj proruskih postova na Facebooku počeo prevladavati. – Ankete su rezultat kampanje dezinformacija, dio je stanovništva indoktriniran proruskom propagandom – kazao je Milo. Slovačka u svakom koraku podupire mjere Zapada prema Rusiji, šalje vojnu i humanitarnu pomoć te prima ukrajinske izbjeglice. Važnost je Slovačke veća nego što se čini jer kroz njezine cijevi prolazi ruski plin putem plinovoda Bratstvo, a taj plin prolazi do Češke i Njemačke. No Slovačka je i jedna od o ruskom plinu najovisnijih europskih zemalja, s udjelom od čak 85 posto, a udio ruske nafte u podmirivanju ukupnih potreba bio je dvije trećine. Kako je zabrinutost oko energenata zbog te činjenice očekivana, a sada i očita, Slovaci se vraćaju drvetu kao energentu, čija je cijena sada gotovo pa udvostručena. K tome, prekjučer su novine Denník N objavile da su u iranskim dronovima Mohajer-6, koje Rusi koriste u Ukrajini, pronađeni motori Rotax-912 austrijskog porijekla, no koji su stigli upravo iz Slovačke. Ali i da je još cijeli niz proizvoda koji se mogu koristiti u vojnoj industriji, poput ležajeva, motora i elektronike, stigao u Rusiju i Iran od početka rata.

Povratak Babiša

Ni u susjednoj Češkoj nije puno drukčije. Jedan od najbogatijih Čeha i bivši premijer Andrej Babiš objavio je da se namjerava kandidirati za predsjednika zemlje na siječanjskim izborima. Ovaj populist, koji je do 6. siječnja lani podupirao Donalda Trumpa, kritizira Petera Fialu, koji ga je naslijedio na mjestu premijera, tvrdeći da mu "vlada ne funkcionira te ne pomaže narodu" u sadašnjoj energetskoj krizi. Babiš je sa svojim ANO-om i na parlamentarnim izborima imao dobar rezultat, gotovo jednak onome Fialine koalicije, no odustao je od pokušaja formiranja vlade. Predsjednik Miloš Zeman na odlasku njegov je veliki saveznik i podupiratelj te je, kad je riječ o geopolitičkim pitanjima, njegov istomišljenik. Funkcija predsjednika u Češkoj podrazumijeva utjecaj na položaje u vladi, zapovijedanje vojskom, odabir guvernera središnje banke i imenovanje sudaca. Prema zadnjim anketama, Babiš, koji je i saveznik Viktora Orbána, prošao bi u drugi krug izbora. Ovisnost Češke o ruskom plinu bila je još i veća od slovačke, no smanjena je ljetos nabavom prirodnog ukapljenog plina. Ruskom naftom pokrivali su oko polovine svojih potreba.