Pomaci u austrijsko-hrvatskoj kulturnoj i obrazovnoj suradnji

„Hrvatska prema svojim mogućnostima pomaže u organizaciji nastave hrvatskog jezika i kulture u dvadeset država širom svijeta. Austrija s trenutačno oko 250 učenika samo je jedna od njih. Hrvatska želi širiti ovaj sustav, ali u Austriji postoje zapreke jer jednostavno kao domicilna zemlja ona to trenutačno ne dozvoljava“, rekao je Milan Bošnjak, voditelj Odjela za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH  čelnicima hrvatskih udruga i organizacija u Beču, koje se bave obrazovnim aktivnostima, među kojima je i Hrvatski svjetski kongres (HSK) u Austriji, koji o tome iscrpno izvještava.

Govoreći o položaju hrvatskog jezika u Austriji, Bošnjak je istakao kako je on „drukčiji, pa i teži nego u drugim zemljama“.  Izvijestio je nazočni skup o temeljnim zaključcima Mješovitog austrijsko-hrvatskog povjerenstva koje je donijelo Program suradnje u području obrazovanja i kulture, koje je napravilo vidljiv napredak, formulirajući za nas mnogo povoljniji zaključak: „Obje strane naglašavaju važnost toga da se svugdje gdje ima dovoljno zainteresiranih učenika, prema mogućnostima, održava nastava hrvatskog jezika i kulture“.

Kako je istaknuto, to je mnogo povoljnija formulacija od prijašnje, koja je bila neobvezujuća, a u kojoj je hrvatska strana izražavala želju, a austrijska tek ispitivala mogućnost da se na nastavnim mjestima na kojima se prijavio dovoljan broj zainteresiranih učenika održava jezično homogena nastava hrvatskog jezika i kulture.
„Vesele pomaci novoga programa suradnje. Sada su ipak mnoge stvari jasnije. Hrvatska u tzv. konzularnom tipu nastave hrvatskog jezika i kulture u Austriji ne može sudjelovati pa je jedina prigoda u nastavi hrvatskog jezika i kulture kao dijela nastave materinskog jezika za djecu hrvatskih iseljenika u Austriji, a u sklopu austrijskog obrazovnog sustava“, rekao je član Izvršnog odbora HSK-a u Austriji i voditelj projekta „Hrvatski je naš izbor“ Željko Batarilo.

Naglasio je da sada svatko prema svojim mogućnostima, u koordiniranom djelovanju mora uvjeriti austrijske školske vlasti da su Hrvati zainteresirani za nastavu hrvatskog jezika i kulture, a što je pokazao i prvi dio provedene ankete u kojoj se 2030 anketiranih izjasnilo upravo za takvu nastavu.

„Provedenu anketu držim ključnim polazištem“, naglasio je Batarilo, izvijestivši da će HSK uskoro tiskati studiju o položaju hrvatskog jezika u nastavi materinskog jezika u ovoj alpskoj zemlji, odnosno obrazloženje projekta „Hrvatski je naš izbor“ na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku, kako bi javnost upoznali s poteškoćama koje imaju Hrvati u Austriji.

Zaključeno je da treba i dalje ustrajati na provedbi projekta „Hrvatski je naš izbor“, koji HSK provodi s Hrvatskim katoličkim misijama i brojnim hrvatskim udrugama u Austriji, i organizirati sastanak sa svim nastavnicima hrvatskog jezika te s nastavnicima, izvornim govornicima u sustavu tzv. BKS-jezika (bosanskog,hrvatskog i srpskog jezika). Isto tako dogovoreno je da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH i hrvatsko veleposlanstvo u Austriji naprave obrazloženje samosvojnosti hrvatskog jezika i neprihvatljivih naziva koji se upotrebljavaju u Austriji (BKS, odnosno srpsko-hrvatski) te ga pošalju nadležnim austrijskim institucijama. Dana je i puna potpora daljnjem održavanju dopunske nastave hrvatskog jezika i kulture u Dječjoj školi Anno 93 u Beču, koja je upravo proslavila 10. obljetnicu postojanja te ideji uvođenja hrvatskog obrazovnog sustava u Beču za sve generacije gradišćanskih Hrvata i suvremenih hrvatskih doseljenika od predškolskog odgoja do mature.

Sastanak je održan u konzularnom odjelu veleposlanstva RH u Austriji, a nazočili su mu, između ostalih, veleposlanik RH u Austriji Gordan Bakota i  hrvatski konzul u Austriji  Branimir Lončar.