Od 2019. u Europi se više neće pomicati sat dvaput godišnje, a ta odluka donesena na osnovi ispitivanja javnosti pokazuje i da smo ušli u stabilnije razdoblje. Neke europske države imaju dugu tradiciju pomicanja sata, uglavnom još iz doba Prvog i Drugog svjetskog rata ili naftne krize 70-ih godina. Pomicanje sata uvedeno je radi uštede energije. Zbog neusklađene primjene pomicanja sata, tijekom godine nastajali su problemi za unutarnje europsko tržište, posebno u prometu i energetici, pa se 80-ih počeo usklađivati datum pomicanja sata.
Sada su, čini se, razlozi za pomicanje sata nestali. Istraživanja pokazuju da su uštede energije neznatne, a potvrđene su negativne posljedice za zdravlje. Europska komisija sada predlaže da se nigdje u EU sat više dvaput godišnje ne pomiče, da se za promjene utvrde jasni i kratki rokovi i da na europskoj razini države članice postupe ujednačeno. Stoga svaka država članica EU treba do travnja 2019. obavijestiti namjerava li primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena.
Na ljetno bi se računanje vremena posljednji put obvezno prešlo u nedjelju 31. ožujka 2019. Države članice koje se nakon toga žele trajno vratiti na zimsko računanje vremena sat bi posljednji put pomaknule u nedjelju 27. listopada 2019. Nakon toga se satovi više neće smjeti pomicati s ljetnog na zimsko vrijeme ni obratno.
Nakon ukidanja pomicanja sata ne bi trebalo biti zbrke oko toga koliko je sati u susjednoj državi. U EU se trenutačno primjenjuju tri zone standardnog vremena: zapadnoeuropsko vrijeme (Irska, Portugal, VB), srednjoeuropsko vrijeme (17 država članica među kojima i Hrvatska) i istočnoeuropsko vrijeme.
Predlaže se da se EK obavijesti šest mjeseci prije o eventualnim promjenama vremenske zone.
Na donošenje odluke o pomicanju sata dva puta godišnje utjecale su ratne i energetske prilike. Sada, očito, ulazimo u stabilnije razdoblje. O tempora, o mores!
>> Pogledajte video stana na Podbrežju koji može biti Vaš - Večernji vam daruje
Mijenjati bozji zakon-prirodu je suludo.