Čekaju suglasnost

Pomoć ljudima kojima medicina više ne može pomoći

Foto: 'Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL'
Pomoć ljudima kojima medicina više ne može pomoći
08.12.2012.
u 16:18
Pacijenti koji su otpušteni iz bolnica i poslani kućama, često se nađu sami sa svojom neizlječivom bolešću i boli, u krugu uže obitelji
Pogledaj originalni članak

 

- U životu se nikako ne mogu izbjeći tri stvari, bol, porez i smrt - kazao je engleski profesor medicine David Oliver, kod kojeg je Renata Marđetko, predsjednica Udruge za pomoć neizlječivima sa sjedištem u Kotoribi, magistrirala palijativnu njegu. Danas mr. Marđetko radi u Zagrebu, gdje je osnovan prvi mobilni palijativni tim u Hrvatskoj, kakav bi uskoro trebao proraditi i u Međimurju.

Takav tim, prema naputcima iz HZZO-a, trebao bi se sastojati od liječnika specijaliste, više i srednje medicinske sestru s edukacijom i iskustvom iz palijativne medicine. Na poziv osoba koje nemaju mogućnosti izliječenja ili članova njihovih obitelji, dolazio bi u kućne posjete.

- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje uvrstio je Dom zdravlja Čakovec u projekt i sad samo čekamo suglasnost - kaže ravnatelj Doma zdravlja Branko Vrčić. O palijativnoj skrbi u Hrvatskoj se posljednjih godina sve više govori, no malo je rezultata. Pacijenti koji su otpušteni iz bolnica i poslani kućama, često se nađu sami sa svojom neizlječivom bolešću i boli, u krugu uže obitelji koja se ne zna kako postaviti.

R. Marđetko pozdravlja odluku da se osnuje mobilni tim, no upozorava na potrebu edukacije.

- To nije klasična kućna njega koja podrazumijeva patronažnu sestru i liječnika opće prakse - pojašnjava. Prema najavama iz HZZO-a, osim u Zagrebu, u Hrvatskoj su zasad predviđena četiri tima. Osim Zagreba, tu su i Dom zdravlja Istarske županije i Dom zdravlja Čakovec, a već otprije radi tim u Rijeci.

U Međimurju od 2010. godine djeluje Udruga za pomoć neizlječivima, koju je pokrenula upravo R. Marđetko.

- Dok mentalitet hrvatskog naroda zanemaruje smrtnosti i otvorenu komunikaciju o umiranju, palijativna skrb naglašava iskrenost i pravo čovjeka na istinu kao osnovno načelo da bi se pružila pravilna skrb - pojašnjava. Dodaje da stvarnost i patnju koje donose maligne bolesti ne treba ignorirati. Na pitanje hoće li tim naići na dobar odjek u Međimurju, gdje su ljudi dosta zatvoreni kad je riječ o privatnosti, kaže da su teško bolesne osobe najčešće spremne prihvatiti svaku pomoć koja im se ponudi.

- Jedno je što govori zdrav čovjek, a drugo je kad se pita bolesnog čovjeka - kaže mr. Marđetko.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.