Pomor čak 57 milijuna pčela izazvao ratar koji je prskao polja

Deseti dan zaredom ugibaju pčele koje su preostale u košnicama pčelara iz Donjeg Međimurja.

– Strašno je gledati kak’ se muče, dan za danom. Sve će uginuti, neće u košnicama, bojim se, ostati ni jedna jedina. Širi se užasan zadah i sve ih pokapam u jamu – kaže Antun Tot (77) iz Domašinca, jednog od nekoliko sela u kojima pčelari već deset dana u kantama i građevinskim kolicima odvoze uginule pčele.

Traži se koji je insekticid

Tot se pčelarstvom bavi 55 godina, a pčele ugibaju u njegovih 55 košnica. Dosad je prijavljena šteta u ukupno 1150 košnica, a kako u jednoj obitava oko 50.000 pčela, dolazi se do brojke koja premašuje 57 milijuna uginulih! Prve procjene govore o 2,8 milijuna kuna štete za više od 30 pčelara, kad se zbroji sva izgubljena dobit. No ona bi mogla biti i veća.

>> VIDEO  Antunu Totu uginule su sve pčele 

Video: Ilustracija, Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Željko Trupković, predsjednik udruge Agacija, kaže da se čekaju rezultati vještačenja, nakon čega će pčelari znati hoće li morati čak i spaliti sve košnice u kojima su pčele ugibale. Pitanje je i što s medom ako se pokaže da u njemu ima tragova insekticida.

– Svi daljnji koraci ovisit će o tome koje je sredstvo uzrok pomora. Bolest pčela je isključena, kažu stručnjaci – dodaje.

Pčelari se nadaju naknadi štete iako nisu previše optimistični jer znaju nijedan njihov kolega u proteklih dvadesetak godina nije dobio odštetu.

– Sad je vrijeme da se nešto promijeni – napominje Trupković.

Uzorci pčela poslani su u Centar za forenzička ispitivanja Ivan Vučetić u Zagrebu, no pčelarka Ana Pepelko kaže da se, po svemu sudeći, u Hrvatskoj nema gdje obaviti analiza koja bi utvrdila o kojem se otrovu radi!? Navodno je najbliži laboratorij u Mariboru. Zna se da je u pitanju insekticid, vlasnik polja je, kako doznajemo, priznao da je tretirao polja biljke rauole, križanca uljane repice i rotkve, koja se koristi za zelenu gnojidbu. Tretiranje je trebao obaviti još zimi i na proljeće sve požnjeti, no zakasnio je dva mjeseca. Osim toga, navodno je rauolu sijao za sjeme, što nije smio.

– Uzet ćemo odvjetnika i idemo u tužbe, no treba nam informacija o kojem se otrovu radi – kaže Pepelko koja tvrdi da Hrvatska nema ni razrađen plan postupanja za slučaj takvih nepogoda.

Na traženje pčelara inspektor je naredio zaoravanje nekih parcela, čime je spašeno oko tisuću košnica. Međimurski župan Matija Posavec proglasio je prirodnu nepogodu.

Dr. sc. Marin Kovačić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku kaže da se najveći gubici pčelinjih zajednica događaju tijekom kasne jeseni i zime kao posljedica različitih bolesti pčela, prvenstveno varooze i virusa. No to je samo jedan od uzroka koji izravno utječu na vitalnost zajednica.

– Na našem području proširile su se bolesti iz Azije, događaju se klimatske promjene, sve intenzivnija poljoprivreda i gubitak staništa te izvora hrane za medonosnu pčelu i ostale kukce oprašivače – ističe.

Pomori se, kaže, mogu izbjeći edukacijom i podizanjem svijesti.

– Iako najveći dio ratara i voćara razumije važnost oprašivanja i pčela te vrlo savjesno i odgovorno obavlja svoju djelatnost, očito je da se još uvijek pojavljuju pojedinci koji zbog neznanja, nemara ili nečeg trećeg jednim činom naprave golemu štetu. Ne samo materijalnu, već i emotivnu jer pčelarima su njihove pčele članovi obitelji za koje su vrlo vezani. Također, naprave štetu i drugim ratarima i voćarima jer se stvara negativna percepcija javnosti – kaže.

Ugrožena vrsta

Trebamo li se, pitamo ga, zabrinuti za populaciju pčela u svijetu?

– Danas pčela ima više nego ikada u povijesti. Međutim, gotovo sve pčele nalaze se kod pčelara na pčelinjacima, a u prirodnom staništu ima ih vrlo malo i teško preživljavaju. Zbog toga se pčela smatra ugroženom vrstom. Dok god je pčelara, pčele neće nestati, iako zbog navedenih razloga pčelarstvo postaje sve zahtjevnija grana poljoprivrede. Pojedine zemlje prepoznale su važnost oprašivanja te plaćaju pčelarima svojevrsnu novčanu naknadu za oprašivanje koje njihove pčele obavljaju – napominje dr. sc. Marin Kovačić.