Za turističke sezone na hrvatskim autocestama godinama su najveće gužve bile vikendom. Pritom su za ljetnih mjeseci najveće kolone vozila bile subotom, a drugi udarni dan na autocestama bila je nedjelja. Tako je bilo sve do ove godine kad je na drugo mjesto, gledajući gužve na autocestama u srpnju i kolovozu, zasjeo ponedjeljak. A tome su svjedočili mnogi koji su ovog ljeta krenuli na more ponedjeljkom kako bi izbjegli kolone subotom ili nedjeljom, što im nije uspjelo.
Nove navike vozača
Da je ponedjeljak postao drugi udarni dan po prometu na autocestama u Hrvatskoj za ljetnih mjeseci pokazuje i analiza prometa po danima u tjednu od 1. srpnja do 31. kolovoza od 2014. do 2019. godine koju su izradili u Odjelu za promet Hrvatskih autocesta (HAC). U toj tvrtki su za statistički prikaz trenda prometa po danima odabrali dionicu autoceste A1- Zagreb - Split - Ploče od čvora Sveti Rok do čvora Maslenica, i to svake godine od 2014. za dva udarna ljetna mjeseca. Za 2019. obrađeno je razdoblje od 1. srpnja do 12. kolovoza s obzirom na to da su za to razdoblje imali podatke.
Prema toj analizi, kažu u HAC-u, vidljivo je da se mijenjaju navike vozača tijekom ljetne sezone, odnosno iz godine u godinu promet je u radne dane u odnosu na vikend sve veći. Tako je tijekom ljetne sezone 2014. udio prometa vikendom u ukupnom prometu iznosio 41,23 posto, a 2018. taj udio smanjen je na 36,29 posto. U razdoblju od 1. srpnja do 12. kolovoza ove godine udio prometa vikendom iznosi 36,69 posto. To znači, objašnjavaju u HAC-u, da čak pet posto više vozača putuje od ponedjeljka do petka, a posebice ponedjeljkom.
HAC-ova je analiza pokazala i da je tijekom ljetne sezone 2014. udio prometa ponedjeljkom u ukupnom prometu iznosio 11,82 posto, a u 2018. taj udio povećan je na 14,49 posto. Ove godine udio prometa ponedjeljkom povećao se pak na 16,72 posto. Istodobno je padao udio prometa subotom s 23,63 posto u 2014. na 19,02 posto u 2018. Prema podacima dostupnim za ovogodišnji srpanj i dio kolovoza, udio prometa subotom blago je povećan, na 20,15 posto.
U HAC-u napominju i da podaci iz Odjela za promet o trendovima prometa po danima za ljetnih mjeseci izražavaju presjek dionice i da oni nisu istovjetni podacima Sektora za naplatu cestarine koji broje transakcije. Ponedjeljak je tako od ove godine postao drugi udarni dan po prometu na hrvatskim autocestama. Na trećem mjestu je nedjelja sa 16,68 posto udjela, a petak s udjelom od 15,37 posto pao je na četvrto mjesto.
Ponedjeljak je sve do ove godine bio po udjelu prometa u tjednu tek na četvrtome mjestu. Veće gužve na autocestama bile su subotom, nedjeljom i petkom.
Tako su najbolji dani za odlazak na more i povratak s odmora utorak, srijeda i četvrtak. Pritom su najmanje gužve na autocestama utorkom, koji prema ovogodišnjim podacima ima udio u prometu od 9,48 posto. Srijeda ima udio od 10 posto, a četvrtak 11,60 posto. Promjena trendova putovanja autocestama za ljetnih mjeseci prema danima u tjednu pokazuje da su mnogi poslušali savjete koje su godinama ponavljali HAC, HAK i druge službe – da izbjegavaju putovanja vikendom. Te su savjete najviše prihvatili domaći vozači.
Od cestarine 2,87 mlrd. kn
Autocestama HAC-a i Autocestom Rijeka - Zagreb (ARZ), čije pravce redovito održava HAC i na njima naplaćuje cestarinu, lani je prošlo više od 58,5 milijuna vozila, što je porast od pet posto u odnosu na 2017. Pritom je od cestarine uprihodovano 2,87 milijardi kuna, a to je šest posto više nego godinu prije. Sličan rast prometa i prihoda od cestarine HAC bilježi i ove godine.
Ukupno je na svim hrvatskim autocestama, uključujući uz HAC-ove i ARZ-ove i autocestu Zagreb - Macelj te Istarski ipsilon koje su pod privatnim koncesijama, lani prometovalo 82,6 milijuna vozila, 3,39 posto više nego u 2017.
More postaje septička jama pa će valjda i gužve prestati.