Dr. sc. Sanja Klempić Bogadi iz Instituta za migracije i narodnosti smatra da je popisni upitnik koji će popunjavati građani tijekom popisa stanovništva, kućanstava i stanova – preopširan.
– Dobra je kombinacija online i fizičkog popunjavanja, ali pitam se hoće li baš svi razumjeti sva pitanja? Pitanje je koliko populacije ima iskustva s popunjavanjem online upitnika. To je uvijek tako kad imate ankete, ljudima pada koncentracija i umore se, pa počnu prema kraju ispunjavati na brzinu, pa i bez veze, samo da što prije završe jer im je postalo zamorno – kaže dr. Klempić Bogadi s kojom su kontaktirali pri sastavljanju pitanja i prihvatili jednu njezinu primjedbu.
– Mislim da je ovo samo gašenje požara i da Hrvatska jednostavno treba registar stanovništva. To je ključno. Sve moderne zemlje koje žele raditi kvalitetne strategije i razvojne planove trebaju registar stanovništva s aktualnim podacima. Razmak od deset godina je zaista predugačak – napominje.
S demografom iz Instituta Ivo Pilar, prof. dr. Nenadom Pokosom Državni zavod za statistiku kontaktirao je u studenome 2018. Kao primjedbu je naveo to što nema pitanja o znanju obavljanja aktivnosti na osobnom računalu, koje je bilo na popisu iz 2011. Dobio je, kaže, odgovor da su izostavljena obilježja koja je moguće dobiti iz drugih izvora, poput redovitog godišnjeg istraživanja DZS-a.
– Jedna od mojih primjedbi bila je i zašto nema šest pitanja iz popisa 2011. postavljenih osobama s dugotrajnom bolesti, invalidnosti ili starosti vezanih uz teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Odgovoreno je da se ta obilježja vrlo detaljno prate u Registru osoba s invaliditetom u HZJZ-u – kaže prof. dr. Pokos. Smatra da će mnoge zbuniti pitanje o vjeri te vjerskoj zajednici jer se dosad po tom obilježju tražilo samo izjašnjavanje na jedno pitanje.
Hoće li se upisivati i izmjeriti dužina k..ca?