Između Ministarstva uprave, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Ministarstva uprave u začetku su razgovori o izradi registra stanovništva, nakon kojeg će se popis stanovništva provoditi po drugom modelu.
Hrvatska bi napokon mogla dobiti registar stanovništva nakon kojeg država više neće imati kupus od podatka o stanovnicima, biračima, zdravstvenim osiguranicima, koji ne odgovaraju istini. S registrom stanovništva, na što su demografi godinama apelirali da je nužan, država će dobiti bazu podataka, nužnu i za upravljanje zemljom. Ne zna se još koje će ministarstvo biti nositelj projekta izrade registra stanovništva jer su razgovori o njemu počeli tek u srpnju.
Temeljna baza podataka
Pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta drži da bi Ministarstvo uprave trebalo biti nadležno za registar stanovništva.
– Registar stanovništva ključan je izvor informacija za sve segmente ukupne politike, za zdravstvo, školstvo i tržište radne snage. U njemu trebaju biti objedinjene sve parcijalne statistike koje već postoje. To su podaci o učenicima, studentima, umirovljenicima, o zdravstvenim osiguranicima, poreznim obveznicima, zaposlenima... Uvođenje registra je i naša obveza prema EU koju trebamo ispuniti, ako se ne varam, do 2022. Registar stanovništva koji, naravno, treba biti dostupan Državnom zavodu za statistiku (DZS), nužan je nositeljima lokalnih i državnih vlasti jer je on temeljni instrument, odnosno baza podataka za kreiranje makroekonomskih politika, obrazovnu, zdravstvenu, razvojnu i socijalnu strategiju – kaže Anđelko Akrap.
Da ga imamo, ne bismo imali zloupotreba s brojem birača, stanovnika i zdravstvenih osiguranika. Kako objasniti da smo krajem ožujka imali 3,73 milijuna birača, a u veljači prema procjeni DZS-a 4,89 milijuna stanovnika imajući na umu da je udio maloljetnika u stanovništvu oko 20%. Kako je moguće da smo u zemlji s 4 milijuna stanovnika imali krajem godine čak 4,146.450 zdravstvenih osiguranika!?
– Da je postojao registar, ne bismo imali problema ni oko referenduma i potrebnih potpisa niti bismo imali na listama kao birače ljude koji već desetljeće i dulje ne žive u Hrvatskoj – govori Akrap dodajući da je jasno da Hrvatska danas nema 3,73 milijuna birača. Kad bude postojao registar stanovništva, ističe, onda neće više biti potrebe za provođenjem popisa stanovništva na način na koji se sada provodi i na koji će se provesti 2021. nego samo potreba za kontrolnim popisom stanovništva, što je ’skraćeni popis’ jer se radi o usklađivanju podataka svakih nekoliko godina. No prije uvođenja registra stanovništva, napominje Akrap, treba donijeti Zakon o registru stanovništva u kojem će biti precizirano koje će sve podatke obuhvaćati registar.
Tko će biti zadužen za projekt izrade registra stanovništva, još nije određeno. Glasnogovornica Ministarstva uprave Željka Perić potvrdila nam je da su razgovori o registru stanovništva u začetku. Iz Ministarstva uprave sudjelovali su na razgovorima oko registra koji su se vodili u Ministarstvu regionalnog razvoja. Perić kaže i da je bila ideja da bi Ministarstvo za demografiju bilo nositelj cijelog projekta izrade registra stanovništva, ali i da je ideja o izradi registra stanovništva došla iz Ministarstva regionalnog razvoja.
Razgovori traju
U svakom slučaju razgovori traju i vidjet će se hoće li registar stanovništva podacima puniti Ministarstvo uprave ili DZS, a Ministarstvo demografije ili regionalnog razvoja biti nositelj projekta njegove izrade.
Demograf dr. Stjepan Šterc smatra da registar stanovništva treba biti u Državnom zavodu za statistiku.
– To je moj stav jer ima pretpostavke za to i posebnu službu za državnu statistiku koja vodi i popis stanovništva. Netočno je da će se ukinuti popis stanovništva, samo će se provoditi po drugom modelu. Neće se provoditi na način na koji se sada provodi, nego elektronički i opet će ga provoditi Državni zavod za statistiku. Uz registar stanovništva bitno je da imamo i registar stanova i teritorijalnih jedinica kao njegov dio – drži Šterc
Nadam se što prije, da vidimo tko prima socijalnu pomoć,glasa, i ostvaruje sva prava a već je odavno umro. Osim toga vidjet ćemo da u Vukovaru nema trećina srba.